U BiH se, prema procjenama nadležnih, trenutno nalazi oko 6 hiljada 270 migranata. U nezavidnom su položaju, zaustavljeni na svom putu ka zemljama EU. Među njima su i djeca, koja su posebno ranjiva kategorija. O migrantima, a posebno djeci za Novi dan je govorio Ahmed Pjano iz organizacije Save the Children.

On ističe da je situacija bila slična 2015. godine zbog fenomena migracija i činjenice da ljudi ilegalno ulaze u države na balkanskoj ruti. Nikada se nije mogao uspostaviti mehanizam praćenja osoba koje ulaze.

Imate li precizne podatke o broju djece migranata u BiH?

”Podaci sa kojima izlazi Ministarstvo sigurnosti BiH su jedini zvanični, relevantni podaci sa kojima sve organizacije rade a baziraju se na izjavama, brojevima ljudi koji su izrazili interes da zatraže azil u Bosni i Hercegovini. Iz tog razloga organizacija Save the children je u saradnji sa UNICEF-om u BiH te organizacijama World Vision, SOS selima u BiH odlučila da uradi dodatni assessment kako si saznali malo više o tome u kakvoj situaciji se nalaze porodice sa djecom i djeca bez pratnje koji su u migracijama u Bosni i Hercegovini. Procjenu smo radili prije nekih mjesec dana na uzorku porodica sa djecom i djece bez pratnje koji su se u tom trenutku nalazili u Sarajevu, Mostaru, Velikoj Kladuši i Bihaću.Tom prilikom smo našli 381 dijete ili porodica sa djece sa kojima smo obavili razgovor. Nama je bilo bitno da saznamo malo više o njhovim iskustvima u putovanju, njihovim percepcijama kakva je situacija u BiH i šta im to treba od pomoći dok su u BiH te kakve su njihove aspiracije i želje za nastavak putovanja dalje.”

Koliko je djece odvojene od porodica i one bez roditeljske pratnje?

”Situacija je različita od mjesta do mjesta. U trenutku kada smo mi radili istaživanje odlučili smo da procjenu radimo samo od dva dana zbog činjenice da migranti migriraju vrlo brzo. Dešavalo se da sa osobama sa kojima razgovaramo na jednoj lokaciji za par dana sretnemo na drugoj. Sinhronizirano smo radili tu procjenu na sve četiri lokacije. Iskustvo koje nam je pokazalo na ovom uzorku koji je obuhvaćen istraživanjem je da je daleko najveći broj djece bio u uzrastu od pet do 14 godina. Nalazili smo i evidentirali 40% djece koja su bila mlađa od četiri godine ali i četvero ili petero djece koja su rođena na putu dok su migrirali kroz pojedine države. Posebno zabrinjavajuća činjenica u tom procesu je da većina od ove djece i porodica sa kojima smo razgovarali na putvovanju Balkanskom rutom provela više od godinu dana. Neke od tih porodica sa djecom prema informacijama koje smo dobili u razgovoru sa njima su na putu više od četiri godine. U Bihaću sam zatekao porodicu sa toje djece koja je u Preševu u Srbiji boravila više od godinu i po dana i odlučila je da nastavi put dalje ka EU.”

U kakvom su zdravstvenom stanju ta djeca?

”Bitno je naglasiti da situacija varira od lokacije do lokacije. Centri koji su u nadležnosti BiH, Delijaš, Salakovac imaju svu infrastrukturu koja obezbjeđuje adekvatne uslove za smještaj porodica sa djecom i brigu o djeci. Zabrinjava činjenica da veliki broj porodica sa djecom i djece se nalazi na području USK gdje ne postoji adekvatna infrastruktura posebno kada se radi o aspektu zaštite porodica sa djecom i djece.”

Šta oni prema informacijama kojima raspolažete očekuju od BiH?

”Ljudske priče su veoma potresne. Razgovarali smo sa porodicama u Bihaću koje su pokušavale po sedam, osam puta da pređu granicu BiH i Hrvatske. Put porodica sa djecom je sporiji nego kod pojedinaca, onda možete da zamislite sa čim su se sve oni sretali. Osim hrane, smještaja gorući problem je i neadekvatna garderoba, obuća. Tako da je situacija veoma teška i izazovna. Njihova percepcija u ovoj cijeloj priči je da se oni osjećaju dobro u BiH. Neki su uspoređivali iskustva iz BiH sa iskustvima u drugim državama. Veoma su pohvalni bili prema podršci koju im pruža lokalno stanovništvo kada se radi o migrantima, izbjeglicama.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.