Bosna i Hercegovina dobila je dodatna pitanja Evropske komisije i rok od tri mjeseca u kojem bi bilo poželjno da institucije odgovore. Ponovo je najviše pitanja iz domena političkih kriterija, iako iz Direkcije za evropske integracije podvlače da se radi o pojašnjenjima.
BiH je dobila dodatnih 655 pitanja u kojim se traže pojašnjenja, statistički podaci, odnosno novi podaci koje BIH nije imala kada je odgovorila na prva 3.242 pitanja. Pitanja su iz domena političkih kriterija, ekonomskih kriterija, socijalne politike i zapošljavanja, pravde, slobode i sigurnosti, odnosno transportne politike
“Najveći broj pitanja je iz političkih kriterija jer u tom dijelu smo dostavili preko 9.000 stranica odgovora. Politički kriteriji odnose se na konkretne stvari, poput kako formirati Parlamentarnu skupštinu BiH. Tu nema političkog dogovora, vi otvorite Ustav, prepišete Izborni zakon i to dostavite Evropskoj komisiji. U političkom kriteriju ima pitanje i kako se bira član Predsjedništva i sam politički kriterij ne definiše nešto što mi smatramo nekim djelovnjem unutar BiH”, kazao je direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.
Institucijama BIH trebalo je 14 mjeseci da odgovore na upitnik. U Direkciji za evropske integracije kažu kako su razlozi bili opravdani. Postojala je struktura mehanizma koordinacije, ali ne i pravlinici o radu, poslovnici za za 1.400 osoba koliko ih je radilo na Upitniku. Sada tvrde da mogu ispoštovati novi novi rok od tri mjeseca koji je okvirno postavila EK.
“Da li će izborna godina utjecati, to vam je ko da bacate kuglu. Direkcija za evropke integracije je stručno tijelo Vijeća ministara. Da razmišljamo o optrukcijma, ništa ne bi stigli uraditi .Ako smo uspjeli 3242 odgovoriti u kojima je bilo i osam posto onih na koje je morao odgovoriti Kolegij kao najveće političko tijelo, ne vjerujem da dodatna pitanja koja se uglavnom odnose na tehnikalije, naše institucije neće završiti”, naveo je on.
Nakon što BIH odgovori na dodatna pitanja, slijedi detaljna analiza, priprema mišljenja o zahtjevu za članstvo. Odgovori institucija nisu jedini izvor EK. Razmatrat će se i izvještaji NVO, Evropske delegacije u Sarajevu, terenskih misija, ambasada zemalja članica EU u BIH.
“Možemo dobiti kandidacijski status sa uslovljavanjem, bez uslovljavanja, ali sa uslovom za početak pregovora. U idealnom slučaju, možemo dobiti kandidacijski status i vrijeme početka pregovora. Imajući u vidu iskustva zemalja u regiji, one su sve dobile određene uslove”, zaključio je Dilberović.
Broj pitanja u upitniku različit je od države do države te je u slučaju Hrvatske upitnik sadržavao 4.560, Makedonije 4.666, Albanije 2280, Crne Gore 2.178, te Srbije 2.483 pitanja.
Hrvatska je odgovore dostavila u roku od tri mjeseca. Makedonja za tri i po. Srbiji je trebalo nešto više od dva. Albaniji četriri, Makedonija je dgovorila za manje od pet mjeseci.
U pripremi odgovora na 3.242 pitanja iz Upitnika Europske komisije, pripremljeno je ukupno 20.037 stranica odgovora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
