Do pet sati jutros trajala je rasprava Europskog vijeća posvećena migrantskoj krizi koja je prijetila blokovskim raspadom unutar same Unije.

No, zaključci su na koncu ipak doneseni, iako će ih, kako je rekao predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i opet biti teško provesti.

Još jedna noć u press sobi zgrade Europskog vijeća – počela je sa zapaljivih i ostrašćenih pozicija, a na koncu je dok je nad Briselom pucala zora, završila ozarenim licima europskim čelnika i usuglašenom zajedničkom izjavom.

“Mi nismo otok. I moramo biti spremni suočiti se s izazovom i istodobno ostati lojalni našim vrijednostima, zaštiti naših građana i nacionalnoj koheziji. Večeras smo poduzeli važan korak. Mnogi su predviđali nemogućnost dogovora, mnogi su predviđali trijumf nacionalnih rješenja. Večeras smo uspjeli u pronalasku europskog rješenja i načina rada u suradnji”, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

U tekstu usvojenih zaključaka važne su dvije novosti. Kreće se u stvaranje takozvanih “regionalnih platformi za iskrcavanje” ljudi, kako bi se, piše u tekstu, razbio krijumčarski poslovni model, spasili životi, ali i napravila svojevrsna trijaža ljudi koji imaju pravo na međunarodno zaštitu.

Prijedlog je i dalje kontroverzan, jer su ga mnoge države sjevera Afrike unaprijed odbile, a Komisija i Vijeće bi ga trebali raditi u koordinaciji s UNHCR-om i Međunarodnom organizacijom za migracije kako bi se poštovale međunarodne konvencije. U tom smislu, obećana su naravno i nova sredstva, kao i za isplatu druge tranše Turskoj za zbrinjavanje izbjeglica, kao i novo upumpavanje novca u fond za Afriku.

“Drago nam je da smo po prvi put uspjeli u tome da imamo migrantske centre izvan Europske Unije. Kao što znate, već neko vrijeme tražili smo zaštićene zone, takozvane ‘centre pristajanja”‘izvan Europe. Ta ideja se zadržala i možete je naći u tekstu”, kazao je austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Na talijansko inzistiranje, noćas je u tekst ubačena i točka o takozvanim kontroliranim centrima, koji bi primali ljude iz prvih zemalja ulaska.

“Na kraju ovog Europskog vijeća imamo puno odgovorniju i puno ujedinjeniju Europu. Italija više nije sama”, rekao je Giuseppe Conte, premijer Italije.

Ovo je čini se preformulirana politika razmještanja migranata po kvotama, po različitim državama Unije visno o njihovoj veličini i ekonomskoj snazi, samo na dobrovoljnoj, ne na obvezujućoj osnovi. Kompromisni tekst ne uključuje zaključke oko sustava azila i reforme Dublina, o čemu još nema sveobuhvatnog dogovora.

“Složili smo se oko pet vodilja, no dvije točke još uvijek nedostaju za zajedniči europski sustav azila. No, nakon današnjeg dana optimistična sam da možemo nastaviti raditi dalje iako još ima puno toga za napraviti kako bismo premostili različita stajališta”, ocijenila je Angela Merkel, njemačka kancelarka.

Turska je već reagirala rekavši kako ne vjeruje da će tijekom predstojećeg austrijskog predsjedanja Unijom biti pozitivnih koraka s Europskom unijom.

Broj dolazaka ljudi na europske granice u odnosu na 2015-tu, pao je za 95 posto. Bugarski premijer Borisov, čija zemlja trenutno predsjeda vijećem stoga je rekao kako ovdje nije riječ o migrantskoj krizi nego političkoj krizi, te da su se zemlje Unije još prije tri godine dogovorile ovaj summit bi bio nepotreban.

A dok se vijećalo u Vijeću, libijska obalna straža, za čiju opremu i pomoć se također planira izdvojiti još europskog novca, priopćila je kako se u moru nedaleko Tripolija utopilo stotinu ljudi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.