Henoveva Ruiz Calavera, direktorica za Zapadni Balkan pri Evropskoj komisiji, u dvodnevnoj je Bosni i Hercegovini. Naglasila je da bh. političari moraju raditi svoj posao i preuzeti odgovornost za teške odluke kada je u pitanju reforma pravosuđa.
Calavera se sastala sa državnim i entitetskim ministrima pravde ukazavši na važnost izmjena nekoliko ključnih zakona.
“Nema vremena za trošenje” – ustaljena je rečenica koju po dolasku u Bosnu i Hercegovinu predstavnicima vlasti saopštavaju evropski dužnosnici. Isto je učinila i Ruiz-Kalavera nakon sastanka na ministarskom niovu o stanju u pravosuđu.
U oblasti vladavine prava ima napretka, kazala je, ali ključne izmjene zakona u ovoj oblasti nisu dogovorene, poput – Zakona o sudovima, Zakona o VSTV-u, te Zakona o krivičnom postupku koji posebno brine Evropsku uniju.
“Moram izraziti zabrinutost zbog izostanka usvajanja izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku u Parlamentarnoj skupštini BiH u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH. Usvajanje ovih izmjena i dopuna je izuzetno važno. Važno je kako bi se osigurala učinkovita borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ne samo da je ključno nastaviti u smislu pomoći na evropskom putu BiH, ove izmjene su važne i radi osiguranja sigurnosti vaših građana i sigurnosti građana cijele EU”, kazala je Genoveva Ruiz-Calavera, direktorka za Zapadni Balkan pri EK.
O onome o čemu su u EU zabrinuti, u BiH nemaju procjenu proceduralnog ishoda u Domu naroda državnog parlamenta. Na sceni su i dalje suprotstavljeni stavovi, prvenstveno – HDZ-a i SDA.
“Ja ne mogu sada komentirati Zakon koji se nalazi u Domu naroda. Naravno da mi razgovaramo i na političkom nivou i da smo mi svi uključeni u taj proces. Na Domu naroda je Zakon, vidjećemo kakvi će biti amandmani i na osnovu tih amandmana konačne zaključke”, istakao je Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine, HDZ BiH.
“Čiji je to ustvari interes – da li može biti interes jedne političke partije da forsira prijedlog koji ne ispunjava međunarode standarde. Međunarodni faktor u ovom smislu jasno ukazuje da prijedlog SDA zaista ispunjava međunarodne standardne i mi ga tu ne trebamo gledati kao prijedlog koji je prvenstveno prijedlog jedne političke partije pa iz inata to nećemo podržati”, smatra Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde BiH, SDA.
“Volio bih da danas mogu reći, makar u svoje ime, da bih bio sretan da je rezultat u našem prethodnom radu bolji, značajniji i veći, nažalost – nije. Volio bih da danas govorio o Zakonu o sudovima u BiH koji je u primjeni, a mi još uvije govorimo o radnom materijalu. Moram naglasiti da je Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srspke učinilo, čini mi se zajedno sa drugima, u toj oblasti veliki napor pa smo svojevremeno predložili i čitav tekst tog zakona”, naglasio je Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske.
Napori o kojima govore nadležni još uvijek su samo slova na papiru – bez konsenzusa. Direktorka Ruiz-Kalavera istakla je da je Evropska unija od 2007. investirala 218 miliona evra za različite projekte u oblasti pravosuđa. Skturalni dijalog u Bosni i Hercegovini počeo je 2011., a ni sedam godina kasnije nema krajnjih obrisa reformisanog pravosuđa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
