Kodeks ponašanja i odijevanja akademska je novina na Univerzitetu u Sarajevu. Kako u rektoratu Univerziteta pojašnjavaju, on je dio izmjena Zakona o visokom obrazovanju u sarajevskom kantonu. Kodeks je, i prije nego što je dobio konačnu formu, u javnosti izazvao brojne reakcije.

Evo koje zabrane kada je u pitanju odijevanje predviđa novonastali nacrt Kodeksa:

(a) Za žene:
– odjeću koja otkriva stomak, leđa ili duboki dekolte;
– odjeću na bretele;
– prozirnu, tijesnu i namjerno rasparanu odjeću;
– mini suknju, bermude, šorc i trenerku;
– papuče, natikače i cipele izrazito visokih peta;
– napadnu: šminku, nakit, tetovažu i piercing i
– odjeću s porukama koje vrijeđaju osjećanja drugih.

(b) Za muškarce:
– odjeću bez rukava;
– prozirnu, tijesnu i namjerno rasparanu odjeću;
– bermude, šorc i trenerku;
– papuče, natikače;
– napadnu: šminku, nakit, tetovažu i piercing i
– odjeću s porukama koje vrijeđaju osjećanja drugih.

Stil odijevanja Kodeks definira kao poslovno-ležeran, ali ne radi se samo o oblačenju, već i o ponašanju. Tako, na primjer, kodeks u jednom dijelu definira zabranu upotrebe telefona i drugih tehničkih sredstava, osim u nastavne svrhe, a kada je u pitanju akademsko osoblje, naglašava se potreba političke neutralnosti. Ipak, najviše pažnje privukao je upravo dio o odijevanju i to dio u kojem se definira zabrana za tetovaže ili piercinge.

Studenti sa kojima smo razgovarali ocjenjuju da je kodeks odijevanja poželjan, ali ne i cenzura ličnog izražaja:

“Nekada je piercing ili tetovaža na dijelovima gdje ne može da se prekrije. Smatram da dio koji se odnosi na oskudno odijevanje treba da se ispoštuje”, kaže jedan student na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.

Njegova kolegica pita se “šta uopšte znači ekstremna šminka”, a treći kolega smatra da “ako je hiljadu studenata na fakultetu, ne postoji tačno jedna poruka koja vrijeđa nečija osjećanja”. “Ono što mene vrijeđa, ne mora da vrijeđa njega, i obratno”, rekao je jedan od studenata.

Viša asistentica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, Senka Ibrišimbegović, pita se ko je instanca koja će brinuti o sprovedbi kodeksa:

“Način na koji ćemo mi, akademsko osoblje, trebati sankcionisati nepristojno oblačenje smatram suvišnim, zato što ne vidim potrebu za takvim dodatnim zahtjevima, da mi odgajamo.”

Kodeks ponašanja i odijevanja na sarajevskom univerzitetu samo je dio paketa promjena u Zakonu o visokom obrazovanju, pojašnjava prorektorica za kvalitet. U toj ulozi, Maida Čohodar Husić koordinira rad tima koji definira saržaj kodeksa.

“Kodeks je u formi nacrta i u fazi javne rasprave. Svo akademsko i neakademsko osoblje, i studenti, mogu dostaviti prijedloge. One su poželjne, a mi želimo da tekst kodeksa bude optimalan. Bila je ideja da, kada neko dođe neprimjereno odjeven, da nastavnik ima pravo da ga udalji sa nastave. Sama činjenica da nije prisustvovao toj nastavnoj jedinici, on je hendikepiran, a to je već jedan minus u izvođenju nastave”, kaže Čohodar Husić.

Kodeks u fazi nacrta ostavlja brojna pitanja neodgovorenim. Ne tretira, na primjer, nošenje burke i odjeće koja prekriva cijelo lice. Da li će na snazi ostati zabrane tetoviranje i piercinga, definisat će nakon javne rasprave konačna vezija ove akademske novine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.