Imaju li bolnice u Federaciji BiH dovoljne količine jedinica krvi za izvođenje operacija i drugih medicinskih zahvata? Kako animirati ljude da daju krv i razbiti sve mitove o darivanju krvi za Novi dan govorila je Maida Šalaga - Baždar, rukovodilac Odsjeka za animaciju, Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH.

Do minimuma u zalihama krvnih jedinica u ljetnom periodu dolazi iz nekoliko razloga a jedan su i neplanirani slučajevi.

“U ljetnom periodu dešava se da dođe do granica minimuma sa zalihama krvi, krvnih jedinica. Sad je u Mostaru, u avgustu se može desiti da dođe do toga u nekom drugom gradu u Bosni i Hercegovini, ne samo kod nas već i u svijetu. Što se tiče dovoljnih zaliha krvi još niko nije riješio, još se nije našla neka formula a razlog jednostavan, period je godišnjih odmora. Naši darivaoci se moraju odmoriti, otići na godišnji odmor. S tim je povezan i veći broj nesreća i to su slučajevi koji su neplanirani. Kad imate te neplanirane slučajeve, plus program koji je u bolnicama i kliničkim centrima operativni, pa pacijente koji primaju krv kao lijek, kao terapiju svakodnevno, onda u jednom periodu može doći do toga da su zalihe krvi smanjene”, kazala je Šalaga – Baždar.

Kako spriječiti takve situacije?

Kao rješenje treba gledati da se tokom cijele godine promoviše davalaštvo, da se svijest što više razvija i da oni koji do sada nisu darivali krv to i učine.

Postoji li minimum zaliha krvnih jedinica koji je propisan zakonom?

“Ne postoji minimum zaliha krvi koji je propisan zakonom. To je stvar potreba bolnica, kliničkih centara i uopšteno načina rada. Zavod za transfuzijsku medicinu treba imati između 300 i 400 doza krvi kako bi sve bilo podmireno i kako bi ostale zalihe krvi za hitne slučajeve. Svaka transfuzija ima dnevne potrebe za krvi i krvnim derivatima. Zavod za transfuzijsku medicinu treba dnevno 60 do 80 doza krvi, znači da uđe toliko davalaca krvi kako bi mogli podmiriti program i kako bi ostale zalihe. Ukoliko u toku dva, tri dana ne bude toliko darivalaca možemo doći u situaciju u kojoj se našao Mostar”.

Da li imamo dovoljno darivalaca krvi?

“Ako gledamo kompletnu situaciju možemo reći da imamo, mada može bolje. Mi još nismo došli do četiri posto što preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Mi nismo na tom nivou”.

Kad ćemo biti?

“Vjerovatno za četiri, pet ili deset godina. Na žalost! Mi imamo svoje specifikume u radu, promociji i slično. Za tako nešto potrebno je da se uključe mnogi subjekti kako bi se stalno razgovaralo o darivanju krvi. Transfuzije jesu prva linija koja se susreće sa trebovanjima, izdavanjem doza, ali i ostali su odgovorni za stanje zaliha krvi bilo gdje. Da li je to Mostar, Sarajevo, Bihać, Zenica nije bitno. Zato što je krv lijek i ne može se vještački proizvesti. Mi smo odgovorni da pomognemo i darujemo dio sebe za druge jer jedino krvi tako može biti dovoljno”.

Ukazuje li nešto na terenu da raste broj darivalaca krvi, znaju li naši grđani da krv mogu dati svakodnevno?

Svjetski dan darivalaca jeste jedan dan u godini kada se dosta priča o darivanju krvi, organizuju akcije darivanja krvi ali krv se može dati svaki dan od 7:30 do 18 sati u Zavodu za transfuzijsku medicinu ili na akcijama koje organizujemo svakodnevno. Mi smo tu, samo je stvar dobre volje, da ljudi dođu i vide da to nije ništa strašno.

Kako se boriti sa predrasudama a i mitovima koji su nedopustivi u u 21. vijeku?

Prije dvije godine smo izdali jedan vodič za darivanje krvi koji smo distribuirali u školama, fakultetima i po gradu kako bi educirali stanovništvo. Strah je čudna stvar i iz straha ljudi izmišljaju predrasu. Da darivanje izaziva ovisnost sigurno danas ne bi imali apele i bilo bi zaliha možda i previše.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.