Zukan Helez, zastupnik SDP BIH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i bivši ministar za boračka pitanja FBiH, za N1 je govorio o oba tzv. boračka zakona koja su osvojena na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma prije dva dana.

Govoreći o amandmanima koje je uputio i koji su usvojeni na sjednici, Helez je istakao da se oni suštinski 90 posto razlikuju od prijedloga koji je uputila Vlada FBiH, jer u tom prijedlogu nisu bila riješena tri osnovna zahtjeva demobilisanih boraca. Kazao je da je svoje amandmane objasnio zastupnicima i borcima i da su se svi složili da su dobri, jer rješavaju od početka do kraja kako će funcionisati sistem, te dodao da se u Vladinom prijedlogu ne navodi kako bi se borački dodatak finansirao.

Prvi amandman, pojasnio je, odnosi se na odvajanje borbenog od neborbenog sektora, jer je ukupan broj demobilisanih boraca dosegao 580,000, za koji tvrdi da nije tačan.

“Da ne bi ponovo pravili reviziju jer je to jako teško razdvojiit, rekli smo da se napravi ratni put svakog pojedinca, svakog borca i da se odvoji borbeni od neborbenog sektora. Dali smo rok 60 dana, a to se može uraditi za 15 dana”, kazao je i dodao:

“Kad se zna ko je borbeni bio, ko je bio na liniji i direktno učestvovao u borbi, ti ljudi treba da dobiju”.

Dalje navodi da sljedeći amandman je oko formiranja fonda za borački dodatak, u kojem tačno stoji koliko ko je dužan da puni taj fond.

“Po ustavu, boračka pitanja su u zajedničkoj nadležnosti opština, kantona i Federacije. Svi ti treba da čestvuju u punjenju tog fonda. U zakonu je previđeno da 79 opština daju 20 posto i to se odnosi na borce sa njihovog teritorija, 25 posto kantonalni budžet, 25 posto službe za zapošljavanje i po 15 posto Federalni zavod za zapošljavanje i Vlada Federacije. To bi bio fond od nekih 75 miliona. Svi bi podjednako nosili taj teret”, objasnio je Helez.

Tvrdi da niko ne zna gdje ogromna sredstva iz budžeta Federacije odlaze, te da se dio tih sredstava treba preusmjeriti u borački fond, da svaki borac koji je na birou najmanje godinu dana može primati određenu naknadu. Pojasnio je da bi ta naknada bila vezana za najnižu penziju, te da bi borac koji je proveo u ratu godinu dana primao oko 150 maraka, a koji je prveo cijeli rat bi primao oko 250 maraka, dodavši da bi taj iznos mogao biti i veći ako ima više sredstava. Dalje je objasnio da bi i demobilisani borci koji rade imali naknadu, kao i penzioneri i ratni vojni invalidi.

“Jedan amandman je bitan, koji garantuje da će se to isplaćivati, je to da opštine koje ne uplate u taj fond i kantoni, borci sa tih opština neće dobijati iz fonda naknade. Tako da pritisak ne ide na Vladu Federacije, jer ona ne može to sama da uradi”, istakao je.

Helez smatra da će zakon biti usvojen i na Domu naroda, te da predstavnici HDZ-a mogu samo usporiti usvajanje, ne blokirati ga.

“Oni mogu povući vitalni nacionalni interes. To ide na Vijeće za vitalni nacionalni interes na Ustavni sud”, kazao je i istakao:

“Da budem konkretan. Oni mogu da to razvuku, ali ne mogu da zaustave”.

Helez je naglasio da su svi njegovi amandmani jednoglasno usvojeni u Predstavničkom domu, kazavši da to nije dio predizborne kampanje. Dodao je i bi bilo dobro da se usvoji Zakon o igrama na sreću, da se uzme nešto novca za borce i poveća naknada.

On tvrdi da je je HDZ “jedna mala stranka koja ništa ne znači”.

“Previše pažnje svi skupa dajemo pozornosti jednoj maloj stranci, HDZ-u sa 12 zastpunika od 98. I tom nekakvom HDZ-ovom narodnom saboru, oni ga vole zvati Hrvatski narodni sabor, to je HDZ-ov narodni sabor. To je jedan paravan za HDZ i mi njima previše pozornosti dajemo”, naglasio je Helez gostujući u emisiji Novi dan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.