Nakon što su predstavnici Udruženja Majke Srebrenice i Žepe uručile njemačkom istražitelju ratnih zločina Klausu Zornu spisak osoba za koje se insistira da se istraži njihova uloga u ratu, najavljuje se dostavljanje istog i drugim zemljama. Spisak koji je predan izradila je Vlada Republike Srpske još 2005. godine.
Spisak više od 20.000 osoba izradila je Komisija koju je formirala Vlada RS-a i njen rad je trajao dvije godine. Porodice žrtava na koje se odnosi ovaj izvještaj, odlučile su se aktivirati i pozvati njemačkog zvaničnika u Bosnu i Hercegovinu. Murat Tahirović iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida kaže da je ovo samo prva instanca kojoj će biti uručen pomenuti spisak.
“Njemačka ima dosta rigorozne zakone kada je u pitanju zločin i procesuiranje genocida. Mi smo odlučili da spisak uručimo njemačkim institucijama i zato smo to uručili gospodinu Zornu. Na spisku se nalazi tačno 20.151, osoba i to su sve pripadnici Vojske Republike Srpske koji su sudjelovali u periodu od 9. do 19. jula u počinjenom genocidu u Srebrenici”, kaže Tahirović.
Mišljenje porodica žrtava da su bh. institucije neaktivne te da se sve manje radi na procesuiranju ratnih zločina dijeli i Erna Mačkić iz BIRN-a. Ona također otkriva da je jedna kopija ovog spiska ranije dostavljena SAD-u.
“Taj izvještaj je usvojen i da kažem on je pravosnažan i po njemu treba svakako da se postupa. Samo, pitanje je zašto se ovoliko dugo čekalo da se aktiviraju ta pitanja. I, ono što je problematično zašto neko od nadležnih institucija nije podnio taj izvještaj ne samo državama, ne samo Njemačkoj, nego i državama u okruženju”, pita se Mačkić.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik je u više navrata napao ovaj izvještaj i odbio da ga prihvati kao validan, a onda je onima koji se eventualno u njemu nalaze uputio i poseban poziv preko društvenih mreža.
“Predsjednik Dodik smatra da će, nakon što je Udruženje “Majke Srebrenice” njemačkom tužiocu predalo spisak od 22 hiljade Srba, u Njemačkoj krenuti hajka na te ljude, pa bi oni trebalo što prije da se vrate kući”, stoji na Twitteru SNSD-a.
Međutim, zločini poput onog za genocid ni po našim ni po njemačkim zakonima ne zastarjevaju, pa zato njemački istražilac Klaus Zorn ima poruku za one koji namjeravaju bježati od pravde:
“Sredinom ‘90-ih, Njemačka je otvorila granice za mnoge izbjeglice iz Bosne i dala im sklonište za godine koje su uslijedile. Od samog početka, policija i tužilaštvo su tragali za počionicima koji su se pokušali sakriti u Njemačkoj, izmješanih u grupi izbjeglica. Naš cilj se može opisati da nema sigurnog utočišta i nekažnjivosti za počionice. Nijedan počinilac zločina genocida koji se krije u Njemačkoj se ne bi trebao osjećati sigurnim od privođenja, procesuiranja i presuda”.
Ono što je zajednička poruka i struke i žrtava jeste da se o ovakvim temama treba raspravljati u okviru struktura pravosuđa, a nikako u svijetu politike i politikantstva koje je karakteristično za prostor Balkana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.