Nekada jedna od najvećih i najmodernijih vojnih baza i aerodroma u Evropi Željava danas je napušten i devastiran kompleks koji je prepušten zaboravu i sve više nalikuje scenografijama za filmove o apokalipsi.
Željava je vojni kompleks izgrađen sredinom prošlog vijeka u podnožju planine Plješevice kod Bihaća, u pograničnom području između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Grandiozni kompleks Željave, službenog naziva Objekt 505, a poznat i kao “Bihački aerodrom“, zdanje je s pet poletno-sletnih pisti, tri eskadrile pod zemljom, tri podzemne galerije i tri i pol kilometra dugim tunelima.
Praktično mali grad u utrobi Plješevice izgrađen je na način da služi i kao atomsko sklonište u kojem su postojali svi uvjeti za život bez kontakta s vanjskim svijetom i do mjesec dana.
Kompleks Željavu minirala je i uništila bivša Jugoslovenska narodna armija (JNA) prilikom povlačenja na početku rata u Hrvatskoj i BiH 1992. godine.
Posljednji avion na Željavu sletio je u maju 1992. godine i ostao je u tom vojnom kompleksu kao spomenik i svjedok o nekada najvećem i najmodernijem aerodromu.
Najsavremeniji radarski sistemi, zaštićene komunikacijske linije, meteorološki uređaji i energetska postrojenja su bila instalirana u strateški važni kompleks bivše Jugoslavije koji danas trune i čeka dogovor između vlasti BiH i Hrvatske o njegovoj sudbini.
Jedan od blizu hiljadu vojnih lica koja su služila u Željavi je i pilot major bivše JNA Sanudin Jašarević koji je taj kompleks nedavno prvi put posjetio nakon 1991. godine.
Jašarević je nakon 27 godina posjetio svoju kancelariju i tunele Željave koji su, kako je kazao, devastirani do neprepoznatljivosti.
“Izgradnja vojne baze počela je u doba Hladnog rata, 1957. godine, i trajala je do 1968. godine, kada je aerodrom ušao u operativnu upotrebu. Izgradnja je trajala 11 godina, a spominju se neka ogromna sredstva kada je u pitanju izgradnja ovog objekta“, kazao je Jašarević.
Istakao je kako je to bio period u kojem su i Varšavsni pakt i NATO-u pokušavali zadržati moć.
“Moć Jugoslavije bila je vrlo poznata. Mi smo bili četvrta armija po snazi u Evropi. E sad, šta je vojna tajna, to je relativno“, kazao je Jašarević i dodao kako su se u strogoj tajnosti čuvali podaci o broju aviona, naoružanju i opremljenosti vojnika unutar strateški vrlo važnog objekta.
Različiti izvori navode da je u izgradnju Objekta 505 utrošeno između pet i 11 milijardi dolara, a na nekadašnji raskoš danas podsjećaju napuštene ruševine, minska polja, zarasle piste i hrpe kamenja ispred ulaznih tunela.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
