Tužiteljstvo BiH zatražilo je od Suda BiH izricanje mjere pritvora za osumnjičenog Marija Vuletića, iz Metkovića, koji se tereti za krivično djelo neovlašteni promet opojnim drogama. Riječ je o rekordnoj zapljeni skanka na području Neuma.
Mi smo istražili koji su putevi droge u našoj zemlji, gdje ona završava, ko i koliko na njoj zarađuje i gdje se odzeti narkotici uništavaju.
Neum. Cisterna u noći. Rekordna zapljena skanka – 665 kilograma. Vrijednost – višemilionska. Zbog mirisa naftnih derivata, policijski pas nije nanjušio drogu, ali je cisterna praćena zbog čestog korištenja ove rute. Sumnja se pokazala opravdanom. BiH je važna tačka na takozvanoj balkanskoj putanji krijumčarenja narkotika. Ruta ima ishodište u Albaniji, odakle se droga, preko Crne Gore doprema u našu zemlju. Manji dio ostaje u BiH, većina se dalje krijumčari ka zemljama Zapadne Evrope. Plan krijumčara često osujete pripadnici Granične policije.
“2016. godine, Granična policija zaplijenila više od tone marihuane i stabljike kanabis sative. U 2017.godini oduzeto 125 kilograma marihuane, i u prvih šest mjeseci ove godine otkriveno je oko 98 kilograma marihuane i jedan kilogram heroina”, kaže Sanela Dujković – portparol Granične policije BiH.
Oni koji žele ilegalno da unesu narkotike u BiH, često to čine van graničnih prelaza, prolazeći pješke kroz pogranični pojas. Tada je, obično, posrijedi veća količina opojne droge. Uhvaćeni na djelu, često su narkotike pokušavali prokrijumčariti u kamionima, u posebno izrađenim bunkerima. Nekad graničari i carinici imaju sreće da razotkriju lanac narko-dilera, ali ponekad je potrebno duže vrijeme praćenja i prikupljanja obavještajnih podataka. To se pokazalo na primjeru prošlogodišnje zapljene 82 kilograma heroina, u Zenici.
“U tom slučaj mi smo imali informaciju da je ta pošiljka krenula iz Bugarske, išla preko Srbije, i trebala je proći kroz Bosnu i Hercegovinu, i trebala je završiti u susjednoj Republici Hrvatskoj i dalje u zemljama EU”, navodi Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
O problemu narkotika u BiH, pisala je i Evropska komisija u radnoj verziji izvještaja za ovu godinu.
“Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja tranzita i skladištenja droge. Neznatno je porasla domaća potražnja za drogama, naročito za sintetičkim drogama. Operativne aktivnosti se i dalje koordiniraju po principu “od slučaja do slučaja””, piše u Izvještaju.
Prema dostupnim podacima Ministarstva sigurnosti, gram heroina na ulicama većih gradova, poput Sarajeva, Banjaluke i Mostara, košta između 20 i 30 eura, kokaina i do 75 eura. Vijeće ministara utvrdilo je Strategiju borbe protiv narkotika, iz koje se vidi da je 2016. godine registrirano skoro hiljadu i po krivičnih djela povezanih sa opojnim drogama. Broj presuđenih predmeta godišnje kreće se izmeđ 320 i 380.
Način čuvanja i uništavanja oduzetih narkotika, precizno je definisan Pravilnikom na niovu države. Nadležni sud odlučuje da li će droga završiti u prostorijama MUP-a Republike Srpske, Federacije BiH, ili Brčko Distrikta. Nakon toga se droga uništava u posebnim objektima, a nadležni su dužni da o tome obavijeste lokalno stanovništvo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
