Godinama su građani Mostara čekali početak izgradnje kolektora i prečistača otpadnih voda. 2015. godine radovi su počeli, a nakon tri godine privedeni su kraju, no još nije poznato kada će ovaj višemilionski projekat, otpočeti s radom.
Nezadovoljni dinamikom rada, građani najoštrije osuđuju neobjašnjivo kašnjenje puštanja u rad kolektora u koji je investiran ogroman donatorski novac.
Mostarske ulice su poplavljenje nakon obilnijih padavina. Riječ je o dugogodišnjem, a u posljednje vrijeme sve izraženijem problemu. Na jednoj od najfrekventnijih saobraćajnica nakon jače kiše otvorila se rupa duboka tri metra, i to samo godinu dana nakon završetka radova na kolektorima, čiji je rok puštanja u rad odavno probijen. Nakon brojnih kašnjenja u radovima, reagovala je Evropska komisija, Svjetska banka i švedski ambasador koji je bio jedan od donatora za izgradnju kolektora. Pitao se gdje je uloženi novac nestao.
Švedski ambasador u BiH Anders Hagelberg je kazao: “Ako ulazimo u jedan projekt i ulažemo novac, očekujemo da partner izvrši poslove na vrijeme. Švedska je dala već 16 miliona KM u ovaj projekt. Kad smo uradili investiciju, očekujemo i da svi ostale odrade svoj dio posla. Ovdje je uložen novac poreznih obveznika”.
A iz Gradske uprave posljednjih mjeseci pristižu potpuno oprečna objašnjenja. Gradonačelnik Ljubo Bešlić izjavio je da za konačno puštanje pročistača otpadnih voda u pogon nedostaje 2,5 miliona KM. Nakon toga, odogovornost prebacuje na izvođače radova. Sredinom juna najavio je probno puštanje, a do kraja istog mjeseca obećao je njihovo konačno puštanje u pogon. Prečistači su pušteni u probni rad, no na spajanju lijevoobalnog kolektora na to postrojenje se uopće ne radi.
“Mi smo sve primjedbe koje smo imali od Evropske komisije, Švedske ambasade i Svjetske banke otklonili i prečistač otpadnih voda radi, on je u funkciji, međutim dok se labaratorijski ne podigne na nivo kakvoće vode koja se ispušta u Neretvu mi službeno nećemo praviti ceremoniju, znači bit ćete obavješteni u roku od 20-ak ili mjesec dana”, kaže Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara.
Iz Agencije za vodno poručje Jadranskog mora kažu kako je u Neretvi, i to u zoni u kojoj ona prolazi kroz Mostar, prisutna velika koncentracija crijevnih enterokoka, koja je pet puta veća od dopuštene. Kupača na Neretvi već odavno nema, a i mostraski ribari upozoravaju na opasnost od uništavanja flore i faune. Broj nezadovoljnih građana iz dana u dan sve je veći.
Građanima Mostara nikako nije jasno da se radi, a ništa ne uradi.
“Titova ulica se radi godinu dana, ne može pješak da prođe, voda nam teče sa svih strana, Titova, Cernica katastrofa. Gdje je taj novac otišao? Ko je uzeo taj novac?”, kategoričan je jedan Mostarac.
Kolektori su pravi spomenik današnje vlasti, kaže politolog Husein Oručević. Pita se da li oni uopće mogu biti pušteni u rad?
“Ako bismo vidjeli kakave izjave nam donose diplomate iz Evrope, onda možemo reći da se nimalo nisu služili diplomatskim rječnikom, da su vrlo oštro napali gradsku vlast i nepostojanje računa onih koje su trebali dobiti za dati novac od poreznika”, kaže Oručević.
S obzirom na vrlo šture i nepotpune informacije koje pristižu iz Gradske uprave građani Mostara očekuju objašnjenje i odgovore na brojna neodgovorena pitanja i nejasnoće vezane za projekat vrijedan 130 miliona KM.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.