Tehničke karakteristike mosta kopno – Pelješac, davno su precizirane. U tim pregovorima, podjednako su učestvovale stručne grupe Bosne i Hercegovine i Hrvatske - uglavnom predstavnici resornih ministarstava.

Više od 10 godina nakon toga – gradnja je ozvaničena, dimenzije određene, ali nema saglasnosti Bosne i Hercegovine, niti dogovora o granici na moru.

Osnovne dimenzije Pelješkog mosta sačinjene su prije 12 godina – visina 55 i 200 metara širine plovnog puta. Kasnije su precizirana dva bočna stuba visine 39,9 metara, dva visine 48,2 i centralni do 56 metara. Definisano je tada da ispod mosta predviđenih gabarita može proći – jedrenjak, kruzer, luksuzna jedrilica, mega jahta, ratni brod.

“Navešću primjer, da visina od 56 metara središnjeg stupa, dva bočna 49 m i dva bočna 39 m i plovni put od – pet puta po 280 metara – ukoliko to usporedimo sa brodom MSC Kalskronakoji je najveći brod koji je ikad uplovio u Rijeku, taj brod natovaren, on je visine 44 metra”, kaže Igor Pejić, sekretar Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

“Neumski zaliv i Malostonski zaliv su dvadesetak puta veći od luke Gruž. U Luku Gruž uplovljava četiri kruzera dnevno, a svaki kruzer je viši od 67 metara. Ko se to plaši ulaska jednog kruzera od 67 metara u Neum? Hoće li on pojesti Neum? Ako bi taj most bio izgrađen ne bi mogao ući, a sada može ući. I ne samo četiri – Luka Gruž je dugačka kilometar, a mi imamo obalu na poluotoku Kleku koja je dugačka 10 kilometara, Luka Gruž je široka 300 metara, a mi imamo 900 metara prolaza. Znači, tu može stati 10 kruzera”, tvrdi Nešad Alikadić, arhitekta i ekspert za pomorski saobraćaj.

Bilješka stručnih grupa Bosne i Hercegovine i Hrvatske o osiguranju neškodljivog prolaska ispod budućeg mosta kopno – Pelješac, kako je nazvana, sačinjena je 7. decembra 2006. godine. Osim visine mosta i širine plovnog puta definiše još nešto.

“Prihvaća se prijedlog BiH stručne skupine o dimenzijama plovnog puta koji podrazumijeva širinu polvnog puta od 200 metara, te visinu svijetlog otvora mosta od 55 metara. BiH strana je izvijestila hrvatsku stranu da bilješke sa sastanaka stručnih skupina podliježu verifikaciji od strane Vijeća ministara”, navodi se u dokumentu.

I baš oko toga što ovaj ‘davni’ dokument precizira u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine nikad nije bilo konsenzusa.

“Ljudi su iz različitih motiva sudjelovali u toj komisiji, ali je činjenica, neki su bili ucjenjeni, a neki su željeli raditi u interesu Hrvatske – zato što tako vole. To je jedna neformalna grupa čiji zapisnik nikad nije verificiran, znači nije validan dokument, pa kako možete suverenitet jedne države uništiti i zatvoriti uz pomoć nelegale grupe”, kaže Alikadić.

Brisel bi u septembru ili oktobru trebao biti mjesto trilateralnog susreta – resornih ministarstava Bosne i Hercegovine i Hrvatske sa evropskom komesarkom za transport. Biće otvorena sva otvorena pitanja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.