Porezna uprava FBiH objavila je poziv svim poreskim obveznicima koji primaju uplate iz inostranstva da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak. Ovaj poziv uzburkao je javnost, Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH, kaže freelanceri neće biti duplo oprezovani.

Šerif Isović kaže da je dobro da je u fokusu predizborne kampanjei porezni sistem i porezna politika.

“Predizborna kampanja je počela, dobro je da je u njenom fokusu i porezni sistem i porezna politika. Nije dobro da se optužuje institucija koja primjenjuje važeće zakone i što iz tih poruka poreski obveznici mogu shvatiti da su pozvani na jednu neposlušnost u smislu primjene važećih propisa. Dobro je ako predizborna kampanja u svom fokusu ima poboljšanje poreznog sistema u smislu njegove pravičnosti, dugoročne održivosti, itd”, kazao je Isović.

Ne radi se o retoaktivnoj primjeni propisa.

“Kada su u pitanju posljednji pozivi ja ne bi rekao da se tu radi o retoaktivnoj primjeni propisa. Mogu reći da Porezna uprava kontinuirano, ne samo od mog dolaska za v.d. direktora Porezne uprave nego i ranije svake godine je pozivala poreske obveznike da podnesu svoje porezne prijave i da prijave svoje prihode koji normalno podliježu plaćanju i oporezivanju. Dogodilo se to i sa pozivom za 2017. godinu. Taj poziv je upućen 19.03.2018. godine. za podnošenje poreznih prijava za 2017.godinu. i u njemu je jasno naznačeno da se podnese prijava za dohodak iz inostranstva i to se može vidjeti na našoj web stranici”, istakao je Isović.

Na istoj stranici izričito stoji da se podnesu prijave na dohodak od 2015. do 2017. godine?

Izričito je što smo mi pribavili podatke o tom periodu. Porezna uprava raspolaže podacima o primanjima 834 fizička lica koja su za ovaj period primili preko 37 milona KM javnih prihoda. Prema našim saznanjima većina tih lica nije podnijela, prijavila svoje porezne obaveze. Mi da smo imali podatke i o ranijem periodu oni bi bili obuhvaćeni pozivom. Nismo mogli pozvati porezne obveznike za informacije koje nama nisu dostupne. Analogno tome ne može se govoriti o retroaktivnosti propisa. Može se postaviti pitanje zašto porezni obveznici nisu blagovremeno podnijeli svoje porezne prijave. Porezna uprava je u 2017. godini obradila preko 1.144.000 poreznih prijava od toga je 134.000 godišnjih poreznih prijava a od toga 91.000 prijava fizičkih lica koja su povremeno obavljali ove djelatnosti među kojima imate i freelancera i drugih koji su imali za posljedicu priliv novca iz inostranstva.

Porezna uprava može u bilo koje vrijeme izvršiti razrez poreza.

“Ne radi se o retoaktivnoj aktivnosti iz razloga što Porezna uprava ima pravo retroaktivno u roku od pet dana izvršiti razrez poreza pod uvjetom ukoliko je poreski obveznik podnio poreznu prijavu. U svim onim slučajevima, prema Zakonu o poreznoj upravi ukoliko poreski obveznik nije podnio poreznu prijavu Porezna uprava može u bilo koje vrijeme, duže od pet godina izvršiti razrez porezne obave”.

Kako dolazite do tih podataka?

Jedna od stvari koje smo zagovarili o reformi Porezne uprave jeste da Porezna uprava ima vezu sa poslovnim bankama kako bi na taj način kontrolisali porezne obveznike, prihode koji podliježu plaćanja poreza.

Šta je sa zaštitom ličnih podataka?

To nije u sukobu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Prema Zakonu o Poreznoj upravi mi ovdje nismo tražili podatke o štednim računima. Mislim da se provjera jednog dijela podataka kada su u pitanju ova primanja vrši od Državne agencije za istrage i zaštitu podataka i prema Zakonu o spriječavanju pranja novca sve banke su dužne da prijave sve prihode kada je fizičko lice ostvaruje transfer preko 30.000 KM i u tim obavještajnim podacima mi smo došli do ovih podataka. Došavši do ovih podataka mi smo se shodno Zakonu o Poreznoj upravi obratili poslovnim bankama da dostave podatke i mi smo od banaka dobili te podatke koji su u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi.

Koliko se od tih 834 lica prijavilo Poreznoj upravi i platilo porez?

Nemam tačnu informaciju. Jedan dio se ljudi prijavio a jedan se dio ljudi prijavljue dok traje ova kampanja. Mimo ovih 834 lica, mi imamo fizičkih lica koja su ostvarivala te prihode i koji su prije ovog poziva podnijeli porezne prijave i regularno platili porez.

U pozivu jasno stoji da je rok za prijavu Poreznoj upravi 30 dana, šta ako ne ispoštuju taj rok i ne plate porez?

Taj rok smo stavili da ne bi kažnjavali poreske obveznike, da bi primjenili član 80. Zakona o Poreznoj upravi i po tom članu ako se porezni obveznik odazove na poziv mi možemo izbjeći propisane sankcije.

Šta ako su oni platili porez u inostranstvu?

On podnose prijavu u svim onim slučajevima i da je na taj prihod plaćen porez u inostranstvu i ako je taj porez 10 posto i više, oni neće platiti nikakvog poreza ali su dužni da podnesu poreznu prijavu. Ukoliko je freelancerima prilikom isplate od njihovog ino poslodavca plaćen porez u toj državi u tom slučaju taj porez se priznaje ovdje kao porezni kredit i oni nisu ovdje dužni platiti porez. Jedino su dužni ako su taj porez platili 5 posto a ovdje je 10 posto, platiti razliku od tih 5 posto.

Smatra li se to onda duplim oporezivanjem?

Nemate duplog oprezivanja ako se ne plaća porez.

Ako su platili manji porez?

Nema duplog oporezivanja jer se samo plaća razlika. Tu postoji samo razlika porezne stope. Dosta polemike je izazvalo oporezivanje ove naknade, jeste to priznanje ili ne priznanje troškova u iznosu od 20 posto. Tu je došlo do problema zbog donošenja novog pravilnika kao i primjene poreza na dohodak koji je prijavljen 20.04.2018. godine i u tom pravilniku je nespretno rečeno da se na ukupne naknade plaća porez od 10 posto, što nije. Mi smo ostavili, obavili konsultacije sa Ministarstvom finansija FBiH i mislim da će se ta dilema ubrzo ovih dana riješiti u smislu da će to biti kao i za one poreske obveznike koji su prijavili prihode. Oni će na taj prihod koji su primili u inostranstvu, u slučaju ukoliko nisu platili tamo nikakav porez imaju pravo na odbitak troškova u iznosu od 20 posto. Nakon toga ako su npr. primili 1.000 KM imaju 200 KM troškova na 800 KM platiće 4 posto doprinos za zdravstvo, i na umanjenu osnovicu će platiti 10 posto poreza.

Kakva je pozicija freelance radnika, jesu li tačni navodi da će oni plaćati od 2,5 do 3% više poreza od drugih jer se želi oporezovati njihova bruto zarada?

To nije tačno. Oko oporezivanja freelancera se pojavilo dosta netačnih informacija i konstatacija čak i od nekih koji se predstavljaju kao porezni eksperti što nije tačno. Oni neće biti duplo oprezovani. Imaće pravo odbitka u iznosu od 20 posto, plaćaju tih 4 posto za zdravstvo i nakon toga plaćaju 10 posto poreza na dohodak.

U pozivu piše oporezivanje poklona u novcu. Šta konkretno to znači za penzionere kojem djeca šalju novac iz inostranstva?

Oporezivanje poklona je dosta složenije pitanje. Problem porezne politike u BiH je dosta složeno zato što se ona uređuje dijelom Federalnim zakonima a dijelom kantonalinim zakonima. Utemeljenje za oporezivanje poklona nalaze u Zakonu o porezima na dohodak. U svim kantonalnim zakonima sad postoji problem što kod svih kantonalnih zakona nije korištena ista terminologija za oporezivanje poklona, nisu isti pokloni oporezovani, nisu date iste olakšice tako da odgovor na pitanje zavisi od kantona do kantona.

Uzmimo primjer Kantona Sarajevo?

U Sarajevu je najspecifičnija situacija kada je u pitanju oporezivanje poklona. Kanton Sarajevo nije donio poseban Zakon o porezu na poklone dok su drugi kantoni donijeli Zakon o porezu na poklone i tim zakonom neko je oporezovao novac a neko nije. U vašem primjeru oni su oslobođeni plaćanja poreza jer se radi o prvom nasljednom redu i prilikom poklona kada se radi o prvom nasljednom redu tu se ne plaća porez na poklon. U nekim kantonima je bilo da se ne plaća poklon i drugom nasljednom redu i svi ti propisi se mogu vidjeti na našoj stranici. Uputili smo pismo svim kantonima da pojasne odredbe tih propisa i mi se sada u ovoj fazi nismo bavili oporezivanjem poklona.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.