Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, najavio je da će institucije BiH, ali i svi zajedno u BiH što hitnije odgovoriti na izazov migracija, jer će mnogi migranti prezimiti u Bosni i Hercegovini.

Imamo kontinuitet ulaska i priliva migranata i sve manji odlazak migranata dalje na ovoj ruti kroz Bosnu i Hercegovinu, upozorio je Krešić u intervjuu za Anadoliju.

Naveo je da je da u BiH i protekli, ali i početkom ovog mjeseca imamo značajan priliv migranata iz dana u dan, te da je prosjek ustaljen, odnosno da se on ne mijenja.

“Nemamo nikakve pokazatelje da bi moglo doći ili da je došlo do smanjenja broja migranata. Do ovoga trenutka imamo dobro preko 10.000 registriranih ulazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Krešić.

Istakao je da smatra “da već dobrano kasnimo s nekim rješenjima kada je u pitanju migrantska kriza”.

“Naravno, jako inertno smo se držali svo ovo vrijeme naspram izazova koji se zove nezakonite migracije. Rješenje je i dalje, a to sam govorio i prije nekoliko mjeseci, koncem prošle, ali i početkom ove godine, primjena zakona. Mi imamo dosta korektne zakone kada je u pitanju Zakon o strancima BiH i Zakon o azilu BiH koji su usklađeni sa evropskim standardima u dobroj mjeri. Mislim da ako bi ih dosljedno primjenili da bi problem znatno bio reduciran. Ali, za primjenu zakona treba osigurati materijalni i ljudski resurs prije svega Službi za poslove sa strancima BiH i Graničnoj policiji BiH”, rekao je Krešić.

Naveo je da je Služba za poslove sa strancima BiH jako ograničena sa kapacitetima. Ona je, kaže Krešić, strukturirana na način da je mogla odgovoriti kada su bile “neke normalne okolnosti priliva migranata ili stranaca u BiH”.

“Sada u različitim segmentima imamo povećanje nezakonitih migracija. Imamo povećanje broja stranih turista koji dolaze u BiH i na to valja odgovoriti”, istakao je Krešić.

Ukazao je i da je struktura Granične policije BiH od prije 15 i više godina, što znači ističe Krešić, da je ona tako strukturirana da odgovori na redovite aktivnosti.

“Imamo nove okolnosti i nove izazove. Trebamo pojačati granicu prema istoku. Moramo biti svjesni da je granica prema EU jako malo porozna. Evropska unija je jasno iskazala svoju namjeru – ona ne želi da ovi ljudi uđu u EU”, istakao je Krešić.

Stoga cijeni zamjenik ministra sigurnosti BiH, dosljedna primjena zakona u BiH mora čim prije otpočeti.

“A, da bi se oni primjenili trebali smo već odavno pojačati kapacitete u smislu ljudski resursa, tehničkih kapaciteta i smještajnih kapaciteta”, zaključio je Krešić.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH navodi kako je javnost u BiH opravdano zbunjena kada su u pitanju kretanja migranata po BiH.

“To je nešto što izaziva opravdanu zbunjenost i zabrinutost. S obzirom da smo se mi svo vrijeme ili u dobroj mjeri ponašali na način – mi smo tranzitna država i oni će samo proći ovuda i otići dalje, imamo takvo stanje. Nama je prije par mjeseci jasno rečeno iz EU da niti jedna od država na ruti nije tranzitna i da svaka država mora poduzeti aktivnosti da se bori protiv nezakonitih migranata. To je ono što mi moramo razumjeti. Mi smo u konačnici hotspot htjeli mi to ili ne po broju ljudi koji se nalazi u BiH”, ističe Krešić.

On je istakao da ne stoje podaci koji se iznose u javnosti, a kojim se kalkulira da je u Hrvatsku prešlo 60 posto migranata koji su ušli u BiH.

“U BiH u ovom trenutku imamo između 6.000 i 7.000 nezakonitih migranata nad kojima mi nemamo nadzor. To je istina koju moramo reći i odatle moramo krenuti u rješavanje problema. Ti ljudi će dugo ostati u Bosni i Hercegovini s obzirom na politiku EU koju su oni zauzeli naspram migranata i onoga što je nama rečeno. Morat ćemo krenuti s mrtve točke, utvrditi identitet tih ljudi i krenuti procedurom vraćanja u zemlje porijekla, odnosno jednostavno primjeniti zakon koji imamo”, kaže Krešić.

Navodi da je odavno očekivao da će agencije koje rade, odnosno uključene su u aktivnosti oko migranata predložiti neka rješenja što je to što im je potrebno obzirom da je Ministarstvo sigurnosti BiH logistika tim agencijama.

“Do sada nije bilo kvalitetnih rješenja kao odgovor na ovu situaciju koju smo imali i imamo. Iz tog razloga imamo da parcijalno vidimo da je jedan kanton kao hotspot, da RS pravi za sebe parcijalno rješenja, neki kantoni za sebe prave također, parcijalno rješenja. Ovo je državni problem i u nadležnosti BiH. S te pozicije ćemo morati dati odgovor”, ističe Krešić.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH navodi da će se morati neke zakonske odredbe i izmijeniti.

“Da li će to moći sada, da se stvore uvjeti da se i vojska ima u pripravnosti, vidjet ćemo. Treba otkloniti sve ono što je smetnja da se potencijali koje BiH ima i može koristiti kao odgovor na ovu migrantsku krizu osposobe, odnosno da budu spremni i stavljeni u funkciju”, cijeni Krešić.

S druge strane morat ćemo u BiH, kaže Krešić, biti svjesni da, a to je njegov osobni stav i saznanja, da će ti ljudi boraviti dulje vremena u BiH.

“Značajan dio njih će prezimiti u BiH. To je nešto što na što ćemo sa humanitarne strane morati kvalitetno odgovoriti. Već smo dobro prepolovili godinu i znači za mjesec-dva kreće loše vrijeme i ti ljudi će biti izloženi različitim neugodnostima. Moramo voditi računa o njima i moramo mi početi upravljati migracijama u BIH, a ne da to u naše ime čine neke međunarodne i nevladine organizacije”, stava je Krešić.

Navodi da informacije koje su dobili od predstavnika EUROPOL-a i EU ukazuju na to da je u ovoj nezakonitoj migraciji prisutno više novca nego u trgovini drogom.

“Činjenica da ova ruta koja ide kroz Balkan, kroz ove države na tom prostoru jasno govori da će se morati doći do nekog jedinstvenog odgovora. Jako teško jedna država može odgovoriti. Valja intenzivirati kontakte i uspostaviti iskrenu suradnju i sa Hrvatskom kao zapadnim susjedom i članicom EU, ali i sa istočnim susjedima Srbijom i Crnom Gorom. Nijedna od država ne može biti tranzitna i ovdje više se ne može o tome govoriti. Ustvari Srbija i Crna Gora transferiraju nama u BiH problem, a mi, iz BiH ne možemo transferirati problem u EU, taj problem koji se zove ili izazov koji se zove nezakonita migracija. Iz tog razloga zbog nepostojanja dovoljnog kapaciteta unutar BiH, unutar nas imamo ovakvu situaciju da smo izgubili nadzor i kontrolu nad ovim migrantima”, smatra Krešić.

Sama činjenica da im se ne zna identitet, kaže Krešić, je pokazatelj da oni idu gdje oni hoće, a ne gdje bi ih trebale usmjeriti institucije BiH.

“To je također, jako loše za nas u BiH. Morat ćemo prestati sa tom praksom. Kapacitirati naše agencije i dati kvalitetan odgovor. Dobro je da postoje inicijative, dobro je da se razgovara. Ali, da se ne razgovara populistički i demagoški nego da se traži kvalitetan odgovor. To što trenutno imamo predizborno vrijeme to ni u kom slučaju ne smije umanjiti prijetnju niti će bilo tko od toga moći profitirati. Taj problem će biti i poslije desetog mjeseca, bit će i naredne godine i one poslije tako da koliko god zakasnimo sve će biti teže”, cijeni Krešić.

Saradnje sa DKP-ima iz kojih dolaze prvenstveno ekonomski migranti kaže Krešić, i nema, jer “ako nemate identitet osobe jako je teško”.

“Vama netko prijavi svoje ime i prezime i svaki put ga prijavi drugačije. Tako prijavi i državu. Vi morate te podatke provjeriti. Morate imati mogućnost provjere. To je ono što je jako složen i zahtjevan posao koji iziskuje vrijeme. S druge strane nitko od tih osoba nema identifikacioni dokument temeljem čega vi možete tvrditi da se radi o toj osobi. Prema njima ćemo morati primjeniti Zakon o strancima BiH doslovno i u potpunosti. Uopšte ne bježimo od primjene Zakona o azilu BiH, ali dosljedne primjene. Sve ostalo nas dovodi u ovu situaciju da oni postaju sigurnosna prijetnja gdje jesu prije svega u ovom trenutku na području Unsko-sanskog kantona gdje dobivam jako zabrinjavajuće informacije od tih ljudi tamo”, ističe Krešić.

Da bi se mogli provesti zakoni, kaže Krešić, morat će institucije BiH s prijateljima iz EU osigurati resurse koji će to omogućiti.

“Očigledno da do sada mi u BiH nismo mogli iznaći te resurse i kapacitirati dvije agencije u pravom smislu. Mi govorimo da pojačamo i zaštitimo granicu. Da, to treba. Međutim, za zaštitu granice nam treba 2.000 novih policajaca. Po mojoj procjeni to su oni koji su prisutni u ovim agencijama za provođenje zakona unutar BiH. Ali, treba iskomunicirati sa tim ljudima i stvoriti uslove za njihov angažman. Znači, to je nešto za što postoji zakonski osnov i u tom smjeru se može djelovati. Treba osigurati resurse i mislim da svi moraju biti zainteresirani od kantona do entiteta da oni finansiraju angažman svojih ljudi na granici da bismo stavili ovaj izazov nezakonitih migracija pod kontrolu”, poručio je Krešić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.