Uspostavljanje mehanizma koordinacije i ispunjavanje presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju "Sejdić - Finci" nulti su prioriteti Bosne i Hercegovine kako bi se ostvario napredak na evropskom putu, istakao je Bevanda

Uspostavljanje mehanizma koordinacije i ispunjavanje presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju “Sejdić – Finci” nulti su prioriteti Bosne i Hercegovine kako bi se ostvario napredak na evropskom putu, istakao je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda u povodu današnjeg prezentiranja izvještaja Evropske komisije o napretku BiH za 2014. godinu.

“Ne možemo biti zadovoljni onim što je urađeno u proteklom periodu. Vidi se jasno koliko je uspostava sistema koordinacije jako bitna za Bosnu i Hercegovinu. U tom domenu imamo opstrukcije stranaka koje čine Vladu FBiH. Kada smo konačno iz RS-a riješili otpor prema tom pitanju i otklonili prepreke pojavio se problem sa FBiH i cijelo pitanje je stavljeno u neki drugi plan”, naglasio je Bevanda. 

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH istakao je kako za njega nema ništa sporno u rješenjima koja su bila predložena za uspostavu sistema mehanizma koordinacije, te da je učešća kantona u Federaciji BiH u tom procesu nužno. 

“Imamo odluke koje se donose u odborima i pododborima gdje se daju saglasnosti i konsultacija mimo županija zbog čega se često dobije negativan izvještaj. Ako je Ustav uveo županije u sistem odlučivanja ne vidim šta zašto bi nekome drugome to bilo sporno. Mi često dobijemo pitanja koja se tiču aqui communitaire (pravnom stečevinom EU) u okviru koje je nužno dobiti saglasnost u onom dijelu koji su u domenu nadležnosti županija. Dakle, ne može ih se isključiti iz procesa mehanizma koordinacije. Opstrukcija nikome ne odgovara”, naglasio je Bevanda. 

On je istakao kako je i Evropska komisija u više navrata ponovila kako “nema ništa sporno u rješenjima koja su bila predložena i dogovorena kao uspostava mehanizma koordinacije koja uključuje državni, entitetski i kantonalni nivo”. 

Izostanak “jednog glasa” u Bruxellsu koči napredak BiH

Upravo izostanak uspostave efikasnog mehanizma koordinacije, poznatijeg kao “jedan glas” iz Bosne i Hercegovine ka Bruxellsu, koji je uz impementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sejdić – Finci” ključni za ostvarivanje preduvjeta za kredibilnu aplikaciju za članstvo BiH u EU, sticanje kandidatskog statusa, još jednom je građane Bosne i Hercegovine ostavi bez pristupa evropskim fondovima. 

Bosne i Hercegovine nema navedene među državama Zapadnog Balkana i Turske za izdvajanje sredstava podrške Evropske unije reformskim naporima. Naglašeno je kako će podaci za Bosnu i Hercegovinu biti objavljeni u kasnijoj fazi tokom ove godine zbog nedostatka koordinacionih struktura na nivou države.

Inače, EU će kao podršku reformskim naporima u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj u narednih sedam godina izdvojiti 11 milijardi eura i biće dostupna kroz novi Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II). 

Ne ispunjavanje obaveza = nemogućnost korištenja IPA fondova

Ranija obaveza BiH, a što se očekuje i kroz Instrumente pretpristupne pomoći (IPA) II bila je i da se riješi pitanje donošenja strategije u oblasti poljoprivrede na državnom nivou. BiH je u obavezi da kroz IPA strukturu osigura i adekvatne mehanizme u dijelu koji se odnosi na plačanje u oblasti ruralnog razvoja. 

Nužno je i da BiH institucionalno riješi pitanja koja se odnose na oblast ekologije. To podrazumijeva kako donošenje strategije tako i zakonske legislative na državnom nivou. Ni u tom segmentu ništa nije urađeno. 

Bosna i Hercegovina nije ispunila ni obaveze koje se odnose na oblast infrastrukture, kao i one koje se tiču energetike. Tako BiH i dalje nema strategije u oblasti energetike, kao ni posebnog zakona o gasu na razini BiH što je obaveza iz dokumenta Evropsko partnerstvo. 

Zakonski je bilo nužno urediti i oblast bankarske supervizije i obligacionih odnosa kao ključnih pitanja u domenu ekonomije, čime bi se propisi harmonizirali u tim oblastima na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Nismo napravili nikakav ozbiljniji iskorak. 

Iako je to bila obaveza iz dokumenta Evropsko partnerstvo, ali i što je nužno vezano i za korištenje IPA sredstva ni donošenje strategije malih i srednjih preduzeća na nivou BIH nikada nije doneseno. 

“Dobro je poznato gdje leži problem, a to nije Vijeće ministara BiH”

“Mi formiramo tim, predložimo članove i oni koji su u tome učestvovali često dobiju po prstima jer nema saglasnosti. Kada je u pitanju konkretno energetika RS je donijela strategiju, a Federacija BiH nije i to je u javnosti malo poznato. Jednostavno te dvije strategije spojite u jedno i dobijete strategiju BiH čime je stvar gotova. No, nedovoljna spremnost da se riješe ova pitanja su kočila napredak BiH”, naglasio je Bevanda. 

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH naglasio je kako neće biti popuštanja iz Bruxellesa i kako se nulti prioriteti: uspostava mehanizma koordinacije  i pitanje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazbourgu moraju rješiti.