Pozitivna vijest o dozvoli za izvoz bh. mlijeka i mliječnih proizvoda u EU obradovala je mnoge mljekare. No, njihovi problemi i dalje su prisutni.

Za Radomira Maunagu, farmera iz Istočnog Sarajeva, dozvola ne znači ništa. Krave uzgaja, ali ne zbog mlijeka, prodaje junice i telad za šta dobija subvencije, 240 KM za tele i 300 za junicu. Mlijeko je prestao da proizvodi zbog niskih subvencija, male cijene otkupa i neredovnog plaćanja.

“Ukoliko proizvođači budu imali, recimo u RS imaju 30 feninga za ekstra klasu mlijeka. Na istočnom dijelu je teško postići ekstra klasu, treba da imate dušeke, ležajeve, znači higijena treba da bude na visokom nivou”, kaže Maunaga.

Oko 1.000 kooperanata mljekare Pađeni, nije odustalo od proizvodnje mlijeka. Nadaju se zajedno sa zaposlenim i upravom ovog preduzeća da će njihovo mlijeko i mliječni proizvodi uskoro kupovati i građani EU.

“Mi se možemo uključiti sa našim tradicionalnim programom koji ćemo moći izvoziti u EU. To je najljepša vijest koju smo mogli čuti u ovo vrijeme”, kaže Nenad Vukoje, direktor mljekare Pađeni.

I dok se jedni bore za izvoz, drugi se bore za pozicioniranje na bh. tržištu.

Neki proizvodi mljekara u BiH nikada neće stići na evropsko tržište, sve što se proizvede u mljekari Smajić i u narednom periodu plasiraće se isključivo na domaće tržište.

“Možda 70% područja BiH, manjim dijelom RS i Krajine. U budućnosti nam je plan da se širimo pogotovo na područje Krajine”, navodi Maida Smajić iz mljekare Smajić.

Samo u 2018. u BiH uvoz proizvoda od mlijeka i živine veći je za skoro 34 miliona KM nego što je izvoz. Najviše izvozimo u Crnu Goru, trećinu ukupnog izvoza, a najviše uvozimo iz Njemačke.

“Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja izvan EU kojoj je dozvoljen izvoz mliječnih proizvoda u koloni A, B, C”, tvrdi Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Iz Hrvatske smo uvezli četiri puta više nego što smo izvezli. Iz mljekare Milkos, koja je među prvima dobila dozvolu za izvoz pojašnjavaju da rezultati nisu dobri.

“Nismo se vratili u onom procentu u kojem smo očekivali i naši ciljevi nisu ispunjeni. Mogu vam reći da smo godišnje izvozili oko pet miliona KM, a danas je to cirka milion KM otprilike”, navodi Adin Fakić, direktor mljekare Milkos.

Iz industrije mlijeka poručuju, nisu konkurentni, nemaju dostupna bespovratna sredstva EU, nemaju povoljne kredite, plavi dizel, nisu oslobođeni akciza na gorivo.

Kažu pravi izazov je tek pred njima, kada zemlje EU dobiju dozvolu za uvoz bez carina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.