Nije samo sport žrtva loših političkih odnosa Bosne i Hercegovine i Kosova. Naime, godinama se vizni režim i nepriznavanje kosovskih dokumanata negativno odražava na svakodnevni život građana, obrazovanje, ekonomiju. Upućeni u odnose kažu - teško da će uslijediti promjene nabolje.
Glumačku karijeru Alban Ukaj već 17 godina gradi, i to vrlo uspješno, u Bosni i Hercegovini, ali se sjeća da je posebno emitovno doživio trenutak kada je Kosovo primljeno u FIBA-u. Mladi košarkaši danas su, kaže, žrtve pojedinih političara.
“Ova odluka je rasistička i fašistička. To su političke stvari i ta generacija, tih ljudi koji imaju po 15 ili 18 godina, koji su rođeni nakon svih ovih ratova, koji jako malo o tome znaju, kako objasniti tim mladim momcima i djevojkama da im neki ministar nije potpisao vize”, kaže Ukaj.
Ono o čemu Ukaj više ne želi ni da govori – jesu sva negativna iskustva kroz koje godinama prolaze njegova porodica i on, zbog loših političkih odnosa BiH i Kosova.
“Ne bih želio uopšte da se prisjetim tih mukotrpnih, administrativnih, kafkanijanskih procesa kroz koje sam prošao, malo mi je dosadno govoriti o tome, i opet se vraćam na to da imam uže članove porodice, roditelje brata, kojima su bile odbijene vize”, kategoričan je Ukaj.
Od izvanredne saradnje u svim oblastima, još u vrijeme Jugoslavije – čak i one najjače veze, rodbinske, između Bosne i Hercegovine i Kosova – danas su na ivici opstanka, kaže Muharrem Zejnullahu, predsjednik Udruženja Albanaca u BiH.
Rodni list, smrtni list, bilo koji dokument – ništa se ne priznaje. Zašto Predsjedništvo BiH bar ne poštuje vlastite odluke da će se u slučaju Kosova ponašati onako kako se dogovore Beograd i Priština, pitao je Zejnullahu, Mladena Ivanića.
Odgovor je bio, kaže Zejnulahu – zato što bi priznanje dokumenata, značilo priznanje Kosova na mala vrata.
“Bosna i Hercegovina mora napraviti jedan korak u priznavanju dokumenata, eto ne tražimo ništa drugo, ne moraju ukinuti vize ako njima to odgovara tako, ali onog trenutka kada priznaju dokumenta – mi ćemo ukinuti vize, apsolutno istog trenutka – ovdje za sada nema te volje”, kaže Zejnullahu.
I sve dok konfliktne politike budu vladale – promjena neće biti. Bez obzira na želje mladih ljudi, akademske zajednice, ekonomskog svijeta, za međusobnom saradnjom. Opet smo pokazali da Kosovo priznajemo manje od Beograda – poručuje novinar Elvir Bucalo.
Kako to izgleda u očima EU?
“Nama su jasno iz Brisela poručili riješite sve bilateralne probleme prije nego što ikada i pomislite da uđete u EU. Naš bilateralni problem je taj što mi ne znamo šta je Kosovo. Uvijek kada mislimo da smo dotakli dno na regionalnom političkom planu, naši bajni funkcioneri nas uvjere da stvari mogu da budu daleko gore”, ističe Bucalo.
Zbog svega trpi i ekonomija. Vanjskotrgovinska razmjena već godinama ide silaznom putanjom.
“Ono što je zabrinjavajuće za razliku od trgovinske razmjene Srbije i Kosova, podaci pokazuju od 2013. godine pa na ovamo da je od cjelokupne robe, 3,3 posto bilo iz BiH na tržištu Kosova i taj podatak se smanjuje, pad se događa, tako da 2014. pada na 2, 7 posto i i tako dalje, sve do 2018”, kaže Belma Hasić iz VTK.
Administrativne barijere dovele su ekonomsku saradnju između BiH i Kosova na rub opstanka, poručuju iz Vanjskotrgovinske komore. A da paradoks bude veći – umjesto bh. proizvoda na kosovskim policama danas je sve više srbijanskih.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
