Podaci što su ih prikupili župni uredi na temelju blagoslova kuća pokazali su kako je u Bosni i Hercegovini potkraj 2014. godine živjelo 420 hiljade katolika, a to je ujedno najmanji njihov broj od završetka rata u toj zemlji prije dvadeset godina.
“Možemo kazati da smo se vratili na stanje iz 1996. godine”, kazao je u vojni biskup Tomo Vukšić, koji je i prikupio te sistematizirao dostupne brojčane pokazatelje o brojnosti katolika u BiH.
Prema crkvenim je podacima 1996. godine u BiH živjelo nešto više od 424 hiljade katolika, koji su u najvećem broju Hrvati.
Broj katolika od tada je postupno rastao sve do 2006. godine, kada su župni uredi zabilježili nešto više od 463 hiljade vjernika, da bi potom uslijedio pad koji traje sve do danas.
Uporedba podataka je pokazala kako je za sve to vrijeme opadao prirodni priraštaj pa je tako najlošije stanje bilo 2013. godine, kada je zabilježeno gotovo 1.800 više umrlih nego krštenih.
“Vidimo da postoji stanje denataliteta i to nam se zbiva iz godine u godinu”, ističe biskup Vukšić dodajući kako je to trend koji posebice zabrinjava.
Blago, ali konstantno povećanje broja vjernika te tako i broja krštenih u odnosu na umrle bilježi se u Mostarskoj biskupiji. Tamo je 1996. godine živjelo nešto više od 175 hiljada katolika a danas ih je gotovo 183 hiljade.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koja je ujedno teritorijalno najveća u BiH, u 2014. godini živjelo je nešto manje od 183 hiljade katolika, tek za tri hiljade više nego 1996. godine, dok ih je, primjerice, u 2002. godini bilo gotovo 218 hiljada.
Banjalučka biskupija danas ima nešto manje od 35 hiljada katolika, dok ih je 1996. godine bilo 50 hiljada.
Broj vjernika ostao je gotovo isti jedino u Trebinjskoj biskupiji kojom se upravlja iz Mostara. Tamo je 1996. godine bilo oko 19 hiljada katolika, a krajem prošle godine bilo ih je za oko hiljadu više.
Prema preliminarinim rezultatima popisa stanovništva provedenog u BiH u oktobru 2013. godine, u toj je zemlji tada živjelo nešto manje od 3,8 miliona stanovnika.
Agencija za statistiku BiH još nije objavila cjelovite rezultate popisa pa tako nisu dostupni ni oni o nacionalnoj strukturi stanovništva, no na temelju podataka dobivenih blagoslovom kuća biskup Vukšić ocjenjuje kako bi ukupan broj Hrvata u BiH mogao biti za desetak posto veći od onih koji se deklariraju katolicima. Prema toj
procjeni, Hrvati u BiH mogli bi činiti oko 13 posto njezina stanovništva.
Iako je jasno da su trendovi zabrinjavajući, biskup Vukšić je suzdržan u procjenama što očekivati u budućnosti.
“Ne volim predviđati i nije moguće znati što će se zbivati”, kazao je Vukšić dodajući ipak kako brojke govore same za sebe.
Upozorio je kako bi stanje među katolicima, pa tako i Hrvatima u cijelosti, bilo znatno drugačije da je nakon rata omogućen povratak svima onima koji su prognani.
“Kada bi se ljudi vratili, procesi bi išli sasvim drugačije. Povratka nema, iako se o tome na stotinu strana raspravljalo”, kazao je Vukšić ističući kako, unatoč poteškoćama, ostaje obveza boriti se za prava ljudi da se vrate, ali i stvoriti uvjete za ostanak onih koji su već tu.