Jedan od organizatora Sarajevo Film Festivala, umjetnički direktor Mittelfesta, direktor East-West Centra, režiser Haris Pašović gostujući u Novom danu kazao je da davne 1993. godine nije bilo ideje da će SFF prerasti u veliki festival. Pašović je istakao da je sarajevska publika napravila SFF.
Ljudi su 1993. godine dolazili deset kilometara pješke da pogledaju film.
“Te 1993. godine nismo imali ideju da će se to razviti u veliki festival. Prvi SFF samo radili pod opsadom, u vrijeme kada nije bilo struje, vode, hrane, bombardovanje svaki dan, snajperi, jednostavno nehumani uslovi življenja. Nismo se nadali da će fistival biti prihvaćen kao što je bio. Na kraju smo imali 20 000 posjeta. Ljudi su dolazili deset kilometara pješke da pogledaju film. Rizikovali svoje živote. Sarajevska publika je napravila SFF”, istakao je Pašović.
Pašović ističe da dani SFF-a pokazuu da Sarajevo nema dovoljno zabave ali i da će Sarajevo već od sutra biti dosta tiše, neće biti te dinamike i ako ima potrebe za tim.
“Naše predstave i naši programi su povezani sa stvarnošću. Na taj način nastojimo da doprinesemo boljitku te stvarnosti. Nije uvijek tako. Po meni kultura ne bi smjela da se koristi kao samozaborav već da ukazuje na prave suštinske probleme. Politika često izbjegava prave probleme. Političati se bore za svoju političku poziciju, političku korist, promociju neke ideje. Mi umjetnici smo dužni da govorimo o stvarima koje se tiču običnog čovjeka. Naša je dužnost da govorimo u njihovo ime”, naglasio je on.
Posljednja nova zgrada za kulturnu instituciju u Bosni i Hercegovini je otvorena 1978. godine.
“Što se tiče infrastrukture u Bosni i Hercegovini, zgrada, mjesta gdje se programi održavaju to i nije loše kao što se čini na prvi pogled. Iz Jugoslavije je ostala čitava mreža Domova kulture. Tadašnja politika je bila da svako mjesto ima Dom kulture, te scene postoje ali su zapuštene jer godinama nije ulagano u njih. Posljednja kulturna institucija, nova zgrada za kulturnu instituciju u Bosni i Hercegovini je otvorena 1978. godine, BNP u Zenici. Izgradile su se mnoge stvari ali se nisu izgradile institucije kulture”, potcrtao je Pašović.
U većini malih gradova i malih mjesta u Bosni i Hercegovini ironično rečeno najznačajniji kulturni objekat je kladionica naglasio je Pašović i dodao “to je strašno. Mladi ljudi nemaju nemaju drugog izbora nego da idu u kladionice, da izlaze na benzinske pumpe.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
