Iz Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu u Novi dan se javljao direktor Centra Miroslav Živanović.
Juče je objavljen izvještaj o ljudskim pravima u BiH. Najčešće se krše ekonomska i socijalna prava građana. Na pitanje koja konkretno, Živanović je rekao: “Naš godišnji izvještaj predstavlju reviziju od 2008. do 2014. godine, a oblasti u kojima najviše imamo problema su ekonomski i socijalni, ali prednjači problem rada, pravo na rad, zdravstvo, obrazovanje“.
Puno je problema u primjeni Zakona o radu i kršenja prava iz radnog odnosa. Na pitanje koliko se često prijavljuju, Živanović je rekao: “Situacija je veoma ozbiljna u ovoj oblasti. BiH je jedna veoma složena državna arhitektura i veoma je teško da se građani orijentišu u smislu zaštite prava. Ljudi najčešće radi egzistencije i trpe i ne traže zaštitu i zbog toga što nemaju povjerenja u institucije države i sudstva i ne očekuju da bi im bila pružena pomoć”.
Na pitanje šta pojedinac može učiniti ako smatra da su mu ljudska prava prekršena, Živanović je rekao: “Ono što bi se najprije pokušalo uraditi jeste da se stvar pokuša riješiti unutar institucije. Ukoliko nije moguće, na raspologanju stoje ljudske i pravosudne institucije kao i ljudi iz nevladinog sektora, a na kraju međunarodne sudske institucije. Preporučen je pritisak na medije koji imaju veoma veliku ulogu“.
Na pitanje da li možemo konstatovati da je i u ovoj oblasti velika neusklađenost između zakonskog okvira i njegove primjene, Živanović je rekao: “Postoji problem između postojećeg zakonskog okvira koji zadovoljava međunarodna ljudska prava, ali ono što je problem je primjena tih zakonskih okvira. Zakonski okvir predstavlja ogroman potencijal za razvoj ovoga društva. Kada se počnemo ponašati u skladu sa propisom, mislim da ćemo stvoriti bolju atomosferu u BiH. Potreban je i građanski i akademski i politički aktivizam”.
Na pitanje koliko država koja svojim Ustavom krši ljudska prava, kada je u pitanju slučaj Sejdić i Finci, uopšte može biti garant njihovog poštivanja, i zaštiti građane, Živanović je kazao: “Zato i postoje međunarodni mehanizmi koji donose i donijeli su presude i koju će nas dovesti u situaciju u borbi pritv ovoga pitanja. Moramo postati država članica EU i svako nepoštovanje odluka Suda za ljudska prava držaće nas na marginama EU“.
Na pitanje koliko se krše prava u oblasti zdravstva i penzijskog sistema, Živanović je kazao: “Prisutna su kršenja ljudskih prava. Mi od teritorije do teritorije nemamo regulisane neke naknade, naprimjer za porodilje je negdje to regulisano, dok u nekim ima to pravo, ali nemaju sredstva da ih realizuju, a u nekim jedinicama ta prava nisu utvrđena. To je diskriminacija po osnovu mjesta prebivališta“.
Na pitanje šta je sa pravom na obrazovanje, sa povratničkom i romskom populacijom, Živanović je rekao: “U javnosti je dosta zastupljena ta tema u proteklom periodu i očigledno je da postoji cijeli niz neriješenih pitanja. Pravo na obrazovanje je nešto što je zagarantovano i ne bi trebalo biti predmet ove vrste prepreka koje se postavljaju pred ljude. To se najčešće objašnjava nedostatkom sredstava. Sve oblasti pa i obrazovanje jesu ono što su prioritetna pitanja za kvalitet građana BiH“.
Na pitanje šta su općenito preporuke za poboljšanje situacije kada su u pitanju ljudska prava, Živanović je kazao: “Popravljanje situacije u oblasti ljudskih prava mora biti zajednički napor svih onih koji su aktivni u ovim prostorima. Ljudska prava se moraju nametnuti i u akademskoj zajednici. Veoma je bitno da i politički programi budu usklađeni sa onim što građani zahtijevaju”.
