Osim Zakona o demobilisanim borcima u Federaciji BiH, povratak zastupnika i izaslanika federalnog parlamenta s godišnjeg odmora čeka i Zakon o izbornim jedinicama.

Iz SDP-a BiH poručuju kako je ova situacija nedopustiva, dok predsjeteljica Doma naroda, Lidija Bradara, odgovara da je vanredna sjednica sazvana, ali da nije održana, zbog nedostatka kvoruma.

Nije samo Borački zakon na čekanju u jeku kolektivnog godišnjeg odmora u Federalnom parlamentu. Bez epiloga ostao je i prijedlog SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a u vezi sa izbornim jedinicama u Federaciji. Ovaj zakonski tekst usvojen je u Zastupničkom domu, ali bez prisustva zastupnika hrvatskih stranaka. Dom naroda o tome još nije odlučivao. To je nedopustivo, upozorava Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH.

“Ja smatram da je zaista nedopustivo da Dom naroda ode na godišnji odmor u situaciji kada treba da razmatra Zakon o izbornim jedinicama, i kada treba spriječiti onu moguću blokadu i ono što se u glavama tih ljudi planira, a to je pokušaj blokade vlasti.”

Predsjedateljica Doma naroda, Lidija Bradara, u telefonskom razgovoru za N1 demantira Nikšića. Kaže da je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala vanrednu sjednicu 19.7. kada se trebalo raspravljati o Zakonu o izbornim jedinicama. Međutim, zbog nedolaska, kako ističe, bošnjačkih delegata, sjednica nije održana.

“Ja sam se u tom trenutku da, ipak zbog javnosti, se spustim u dvoranu i konstatiram da nema kvoruma. I samim tim, ova današanja sjednica, za koju znate kako je zakazana uz koliki pritisak i interes javnosti, danas nije održana”, kazala je 19. jula 2018.

Dvadesetak dana nakon toga, i još nekoliko burnih sjednica o borcima i zahtjevima za smjenu zamjenika predsjedatelja Doma naroda Drage Puzigaće, delegati su otišli na kolektivni godišnji odmor. Zakonski prijedlog o izbornim jedinicama, kao i svi dosadašnji pokušaji izmjene izbornog zakonodsvstva, nije do kraja prošao parlamentarnu proceduru. Zakon, kojemu se protive stranke HNS-a, između ostalog, tretira i pitanje popune Doma naroda.

“U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.”

Ovo nije prvi put da pojedine stranke predlažu zakone, za koje unaprijed znaju da neće dobiti podršku, podsjeća novinarka Rubina Čengić.

“Vrlo svjesno podnošenje prijedloga za koje znamo ih neko neće prihvatiti, i vrlo svjesno zakazivanje sjednica u vrijeme za koje znamo da neko neće doći na njih. Mislim da ovaj status kvo odgovara aktuelnoj vlasti, odgovara da zakoni u Federalnom parlamentu, prvenstveno o izbornim jednicama, ne bude usvojen, jer će to proizvesti vrlo težak period u danima poslije izbora, ukoliko oni koji su na vlasti, dobiju mogućnost da ponovno formiraju vlast”, kazala je novinarka Radija Otvorena mreža.

Izbori se bliže, ali nije sasvim jasno kako ih provesti. Jer – dijelovi Izbornog zakona, koje je osporio Ustavni sud, nisu izmijenjeni. Nije mnogo pomogao ni dolazak eksperata Venecijanske komisije početkom šestog mjeseca, kada je zaključeno da se problem može riješiti usvajanjem entitetskih izbornih zakona.

Od tada do danas nije se mnogo toga promijenilo. Stavovi stranaka ostali su isti – od onih koji tvrde da će izbori biti provedeni bez obzira na sve, do onih koji upozoravaju da izborni rezultati neće moći biti implementirani.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.