Nakon brojnih izjava posljednjih dana o pomjeranju granica na Balkanu, izjava o nezavisnosti RS ili pripajanju Srbiji, iz OHR-a poručuju kako enititeti nemaju pravo na otcjepljenje i postoje jedino temeljem Ustava BiH.
Na najave Dodika o raspadanju EU i nezavisnosti Republike Srpske već u narednom Trumpovom mandatu – iz Ureda visokog predstavnika, ponovo, jasno potcrtavaju: Dejtonski mirovni sporazum je sveto slovo za zemlje potpisnice, posebno za državu BiH:
“…čiji suverenitet i teritorijalni integritet garantiraju Opći okvirni sporazum za mir, Ustav BiH i međunarodno pravo. Prema Mirovnom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje i postoje jedino temeljem Ustava BiH”.
Otcjepljenje, proglašenje nezavisnosti, mijenjanje granica, sve je put ka ozbiljnom kršenju Daytona. Čak i u slučaju referenduma u Republici Srpskoj o nezavisnosti, nije kraj Daytona, poručuje ustavni stručnjak Goran Marković.
“Pretpostavljam da ako bi se neko odlučio da se upusti u tu vrstu aktivnosti, u šta sumnjam, da bi organizovao referendum, ali to je nešto što je jedna aktivnost koja sama po sebi ne može biti dovoljna jer Dejtonski sporazum je vrlo kompleksan međunarodni akt, ne samo unutrašnjih snaga u BiH nego i susjednih država, tako da bi bilo potrebno mnogo toga učiniti i postići saglasnost svih tih strana da bi se Dejtonski sporazum mijenjao i čak da bi bio napušten. Ne vidim da bilo ko od onih koji su potpisali su spremni da to učine”, ocjenjuje Marković.
Dayton, koji garantuje cjelovitost BiH, gotovo je neuništiv. Stav je brojnih pravnih eksperata.
“Govorim sa stanovišta domaćeg i međunarodnog prava, da li će se aktuelna politika, rukovoditi domaćim i međunarodnim pravom, ako neće onda dolazi do sukoba druge prirode koji prevazilaze političke sukobe”, zaključuje Omer Ibrahimagić.
Riječ je o međunarodnom pravnom dokumentu u čijem kreiranju su učestvovale brojne države, među kojima i svjetske sile. Bez konsenzusa, kako potpisnica, tako i garanata, svako mijenjanje je vrlo opasno, stav je zamjenika državnog pravobranioca Mlađena Mandića.
“Kada je riječ o situaciji koja bi nastala eventualnim stavljanjem van snage Daytona, nema povratka na staro – jer ne postoji pravna sljedbenost u ustavnom smislu. Državna da, ali ustavna ne. Dejtonskim sporazumom BiH je dobila ustavno uređenje, bez Daytona bi došla u ozbiljan problem”, smatra Mandić.
Bez Daytona može li se vratiti na Ustav Republike BiH?
“Vraćanje na Ustav RBiH u kontekstu eventualno prekrajanja nekih granica u BiH, izvan BiH skoro pa da je nemoguće na jedan miran način, a na neki drugi način vjerovatno ne bi niko želio. Ko bi bio na koncu taj revolucionarni ustavotvorac koji bi ne držeći se sadašnjeg Dejtonskog ustava vratio nas na neki bivši ustav koji je prestao da važi. To se događa samo u političkim ili sličnim revolucijama”, kaže Nurko Pobrić.
Stoga, mišljenje je stručnjaka, svako mijenjanje Daytona mimo konsenzusa potpisnica i međunarodnih faktora, ne samo da je narušavanje domaćeg, nego i međunarodnog pravnog poretka, koji bi mogao imati ozbiljne posljedice.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.