Svjetski dan je pismenosti. BiH ga obilježava sa blizu 90 hiljada nepismenih. Stručnjaci kažu, broj onih koji su funkcionalno nepismeni mnogo je veći. I mi smo obilježili ovaj međunarodni praznik, zajedno sa građanima glavnog grada BiH rješavali smo jezičke nedoumice.
Pismenost je nekada podrazumijevala da znate čitati i pisati, umjesto otiska, na dnu nekog dokumenta potpisati se. Danas je pojam pismenost, kaže profesorica Adila Pašalić Kreso, daleko složeniji.
“Trebalo bi imati završeno elementarno obrazovanje, osnovnu školu, poznavati jezike, znati koristiti računar, znati se koristiti svim modernim sredstvima saobraćanja itd”, istakla je Adila Pašalić Kreso, članica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Ovo su strogi kriterijumi, pa naša sagovornica smatra da bi trebalo govoriti o funkcionalnoj pismenosti.
“Funkcionalna pismenost je ako znam pročitati i razumjeti recept lijeka, ako znam ispuniti formular, brzo i sigurno. Ljudi obično traže pomoć od nekoga i tako dalje. Mi tu funkcionalnu pismenost nismo u potpunosti razvili”, naglasila je Pašalić Kreso.
Koliko je funkcionalno nepismenih u Bosni i Hercegovini nije poznato. Nakon poslednjeg popisa, bilo je jasno da u Zemlji 90 hiljada ljudi ne zna čitati i pisati. Ukupno 2,8%, 3,1% u Republici Srpskoj, 2,63 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 2,8 u Distriktu Brčko.
Iako su zvanično dva službena pisma ćirilica i latinica, prodavci knjiga kažu, broj onih koji ne znaju ćirilicu je veliki.
“Ovdje dođu i traže knjigu, udžbenik za I ili II razred srednje škole i u njemu ima malo ćirilice, traže staru knjigu gdje nema ni malo ćirilice. Znači ne znaju ćirilicu da čitaju, to bi morali da znaju”, kazao je prodavac knjiga.
“Latinica ipak lakše ide, bolje se može prodati nego ćirilica. Pa razlika je u 30%”, .istakao je drugi prodavac.
Zamolili smo građane Sarajeva da pročitaju nazive turkijskih jezika koji pišu ćirilicom. I mlađe i nešto starije Sarajlije su bez većih poteškoća pročitali natpise na ćiriličnom pismu.
Procenat elementarno nepismenih u Bosni i Hercegovini najveći je u regiji. Srbija ima nešto maje od 2%, Hrvatska manje od 1%, Crna Gora 1,5%.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
