Prvi sastanak o rješavanju pitanja pokretne i nepokretne imovine bivših jugoslovenskih republika, koji je bio zakazan za sutra, odgođen je, jer se pozivu iz Beograda nisu odazvale Hrvatska i Makedonija.

Sastanak Mješovitog komiteta za sprovođenje Aneksa A Sporazuma o sukcesiji nemoguće je održati bez predstavnika svih bivših republika.

Ovo je trebao biti prvi sastanak nakon što je sporazum i zvanično stupio na snagu ratificiranjem i u posljednjem, Hrvatskom saboru 2004. godine. Na sastanku kako je potvrdio predstavnik BIH za vojnu imovinu trebalo se razgovarati o vojnoj imovini.

Kolika je vrijednost imovine koju potražuje BiH, biće poznato tek nakon što se otvore arhivi u Beogradu. Iako je sastanak najavljen još prošle godine, odložen je i u ovom trenutku nije poznato kada će novi sastanak biti zakazan.

“Vojna pokretna imovina. Kompletan arhiv se nalazi u Beogradu gdje se znaju podaci na kojoj teritoriji koje zemlje sukcesora je bilo pokretne vojne imovine. Ne može se govoriti o ciframa, tu je prošlo 25, 26 godina… Zamisao sastanka je bila da se otvori ova tema. Evo nije se uspjelo ni ovaj put, vidjećemo”, kazao je Boris Jerinić, zamjenik ministra obrane za upravljanje resursima.

Oko nekretnina bivše JNA odavno nema spora, jer je sukcesijskim sporazumom dogovoreno da ono što je u trenutku osamostaljenja zatečeno na teritoriju neke od država, i pripada njima. Pitanje pokretnina i vojne opreme, međutim, mora se riješiti dogovaranjem posebnih aranžmana među državama nasljednicama, pa bi prvi sastanak Mješovite komisije za Aneks A trebao biti platforma za daljnju metodologiju rada. Ovo je posebno važno obzirom na različite procjene zemalja sukcesora.

“Prilikom međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji o njoj se raspravljalo. Bila je anangažirana jedna francuska konsultanska kuća koja je procijenila da je vrijednost imovine 26 milijardi dolara u odnosu na strukturu odbrane bivše SFRJ koja se sastojala od jedinica JNA, TO i civilne zaštite. Procjene su radile i druge države, republika Hrvatska ima podatak da je to 70 mlijardi dolara, radila je Slovenija koja procjenjuje imovinu na 56 milijardi dolara”, istakao je Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine za pitanja sukcesije i državne imovine.

Prema elaboratu koje je prije desetak godina izradilo Federalno ministarstvo odbrane, jasno je navedeno koliko tačno i šta potražuje BiH od susjedne Srbije, kao nasljednice JNA. Posebno zanimljiv će biti aerodrom Željava čiju je opermu izuzela JNA, iako je već tada BiH bila samostalna i međunarodno priznata država.

“Na aerodromu Željava u Bihaću se nalazila navigaciona oprema za ospluživanje, jedna od najvećih vojnih investicija koja se procjenjuje na dvadeset milijardi dolara. JNA je tu opremu iza kritičnog datuma 6.04. demontirala, preselila u Srbiju i još uvijek na Batajnici služi svojoj svrsi. Niti nam je vraćena, niti je Srbija ikada ponudila obeštećenje.” kazao je Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu BiH.

U svemu navednom zanimljiva je izjava prvog čovjeka Direkcije za imovinu Srbije, organizatora sastanka koji je tamnošnjim medijima izjavio kako vojna imovina uopšte nije trebala biti na dnevnom redu u četvrtak već imovina bivših republika, odnosno imovina preduzeća, fondova, raznih ustanova koje su imale odmarališta, lokale, ali i drugu imovinu. Takođe je kazao i kako zvaničnih zahtjeva država sukcesora nije bilo po pitanju povrata vojne imovine. Komentar bh. predstavnika za aneks A nismo dobili.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.