Dragan Stevanović, ljekar sarajevske Opšte bolnice Abdulah Nakaš, je demantovao tvrdnju Sebije Izetbegović, bivše direktorice Opšte bolnice i sadašnje direktorice Kliničko-univerzitetskog centra Sarajevo, da nije bilo pokušaja gašenja odnosno pripajanja Opšte bolnice Kliničkom centru.
Stevanović je istakao da je cilj današnjeg obraćanja javnosti da se više nikada ne ponovi taj pokušaj, te je dodao:
“Služi nas odlično sjećanje i ne bolujemo od senilne demencije za razliku od nekih, a imamo i dokumentaciju”.
Stevanović je negirao tvrdnju Izetbegović da nije bilo vaninstitucionalnih pokušaja gašenja Opšte bolnice i da svaku svoju tvrdnju on može dokumentovati.
“Način na koji sam došao do tih dokumenata je meni poznat i dostavio sam ih kantonalnom Tužilaštvu. Sadržaj tih dokumenata je udar na zakon i poredak zdravstvenog poretka u Kantonu Sarajevo i Federaciji Bosni i Hercegovini. Zakon jasno nalaže ko priprema odluke”, kazao je.
Prema njegovim riječima, “neformalna grupa oko Izetbegović kao direktorice Opće bolnice” je pripremila niz dokumenata za gašenje odnosno pripajanje Opšte bolnice Kliničkom centru i to u periodu od decembra 2015. do januara 2016. godine. Zatim je istakao koje su osobe bile u toj grupi.
“U toj grupi su bili Alma Pehlić, pravnica u kabinetu direktorice Izetbegović, gospođa Vildana Macić, tehnički sekretar u kabinetu direktorice, i gospođa Muvedeta Butmir-Čedić, pomoćnik direktorice za ekonomske poslove. To je njen kabinet i ne mogu da vjerujem da direktorica Opće bolnice nije znala šta se radi u njenom kabinetu”.
VEZANE VIJESTI
Stevanović je naglasio koje je dokumente pripremala navedena grupa ljudi.
“U njenom kabinetu se napravio hodogram pripajanja odnosno gašenja Opće bolnice sa rokom do 50 dana. U njenom kabinetu se pripremila odluka o brisanju iz registra Opće bolnice i pripajanju Kliničko-univerzitetskom centru Sarajevo. U njenom kabinetu se pripremao ugovor za pripajanje Kliničkom centru. U njenom dokumentu se pripajala odluka o reorganizaciji ustanove Opća bolnica. Pripremala se odluka o pripajanju koju je trebao potpisati predsjedavajući Parlamenta. Ti su se dokumenti pripremali u decembru 2015. i januaru 2016. godine s ciljem da se Opšta bolnica ugasi”, naveo je on.
Podsjetio je da je u trenutku pripremanja odluke o spajanju ove dvije zdravstvene ustanove, tadašnji premijer Kantona Sarajevo, Elmedin Konaković, javno izjavio kako će problem Historijskog instituta biti rješen kada se “iseli Opća bolnica i ovaj prostor pred Vladi Federacije Bosne i Hercegovine”. Stevandić je potom nastavio:
“Na našu sreću, premijer Kantona je reterirao 11. januara 2016. godine u dijaloškoj emisiji Al Jazeere Balkans gdje sam govorio ja, Edo Selimić, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika i premijer”.
Kako je kazao, u elektronskoj verziji dokumenata koje posjeduje se može vidjeti “datum, sat i na čijem kompjuteru su pisani” spomenuti dokumenti. Ukazao je i na to da su 11. novembra 2015. godine završeni “ataci na Opću bolnicu”.
Stevanović tvrdi da je Izetbegović uoči preuzimanja funkcije direktorice Kliničkog centra, pozvala radnike Opšte bolnice da s njom pređu, te je dodao:
“Naravno da su ljudi iz straha za životnu egzistenciju počeli potpisivati ovakve zahtjeve koji glase: ‘Smatram da na ovoj ustanovi nemam uslova za rad i molim vas da me povedete sa sobom’. Rezultat takvih zahtjeva i psihoze je da je Odjeljenje za neuropsihijatriju 8. januara 2016. bilo spremno za selidbu, kao i Odjeljenje za ginekologiju, dio osoblja iz hirurških sala, dio lijekova iz apoteke je bio spreman za selidbu”.
S Izetbegović je u Klinički centar otišlo 14 uposlenika, istakao je Stevanović.
