Birački odbor je najvažnija, ali ujedno i naslabija karika izbornog sistema u BiH, jer članove odbora imenuju stranke. Nijedna izborna prevara ne može proći ako birački odbor radi svoj posao, legitimiše i nadzire izborni poces, no u BiH često nije tako.

Naš sagovornik (ime poznato redakciji N1) bio je član biračkog odbora u nekoliko izbornih ciklusa u jednom hercegovačkom gradu. Najveće prevare, kaže, dešavaju se ukoliko stranka pored svog člana u biračkom odboru vrbuje simpatizere, ili je, pak u dogovoru s nekom drugom strankom, što je mnogo češća pojava.

Na biračkom mjestu treba okrenuti glavu, usluga će biti vraćena na nekom drugom mjestu za glasanje.

“Da, oni se to dogovore, da dodjele predsjednika biračkog mjesta i dva člana. Dovoljna su tri od pet članova. Ta dva člana koja budu uz predsjednika, jedan je zadužen za birački spisak, odnosno legitimaciju birača, drugi za dodjelu listića”, otkriva sagovornik N1.

A kako to izgleda u praksi, daje primjere:

“Tako da su dolazili momci, samo pro-forme su pokazivali osobnu, a potpisivali za neku drugu osobu, gdje im je član biračkog odbora zadužen za kontrolu pokazao prstom gdje će se potpisati i koje ime i kako se zove taj birač. Oni se samo potpišu uzmu listić i ubace. Obično dođe njih, od pet do deset odjednom, da zagužvaju da bude neprimjetno. Organiziraju se. Momci koji slabije budu u gradu, pa su neprimjetni, tako mogu raditi, glasati za nekog drugog. S jednog kraja, na drugi kraj općine”, navodi za N1.

“Fazon je bio da se potpiše za dvije osobe. Već spremni listići, daju se jednoj osobi. Tako ovi što potpisuju, to urade za dvoje, uzmu dva listića, tamo ih popune. Niko to ne primjećuje, posebno za ove parlamentrane izbore, jer imamo veliku listu za kanton pa ovi listići za ostale nivoe se ne primjećuju. Listići koji su već spremni za dvije osobe, daju se jednoj osobi. Na zadnjim izborima 2014. godine donosili su velike limene kutije, sad su plastične, unutra je već bilo ubačeno 300 odrađenih glasova”, naglašava naš sagovornik.

Jedan od načina da se pomogne određenoj strani je da listić na kojem su glasovi protivničke strane, bude proglašen nevažećim. Više je načina, jedan nas se posebno dojmio:

“Da su cure koje imaju duge nokte, ili ugrade umjetne nokte, pod taj nokat otkinu dio hemijske olovke, ima malo tinte u njoj i kada broji listiće samo to prilijepi na nokat to je neprimjetno. Kada lista, ona ga pošara, postaje nevažeći. Šta mislite kada se izbroje ti listići na biračkom mjestu, pa onda kasnije kada Općinska izborna komisija završi slično, koliko se stranke mogu oštetiti na takav način? To CIK ne uvažava kada se pravi prigovor, jer se vidi samo da je pošaran, oni automatski napišu da je nevažeći listić”, dodaje sagovornik N1.

Ove godine posebno je je velik pritisak na birače od kojih se traži da slikaju svoj glas zajedno sa ličnom kartom. Iako član biračkog odbbra ima pravo da zadrži i ličnu i mobitel, to se u prošlosti rijetko dešavalo.

U malim mjestima mogućnost kontrole je mnogo veća, pa se na birače vrši pritisak da na biračko mjesto izađu u tačno određeno vrijeme, kako bi se moglo kontrolisati glasanje..

“Moraš izaći ujutro od 8 do 10 sati, da ovi mogu preći na druga mjesta kontrolirati. Posebno mala mjesta ujutro, koje treba iskontrolisati. Kažu vam, vi ćete od 11 do 13 sati pa će naredni od 14 do 16, da se u konačnici vidi ko nije glasao”.

Kako je ko glasao i to se može provjeriti, i to vrlo jednostavno, saznajemo:

“Na svom biračkom mjestu osoba koja glasa zajedno sa članovima porodice, ukupno pet primjerice, zakoružiće na otvorenoj listi broj 34 i 1. Ako se još neko nađe na biračkom mjestu (pet članova), kažem mu 1 i 35. Kasnije će se lako utvrditi da li je pet glasova zaredom došlo za to mjesto Tako se provjeravaju i kantonanlna i federalna lista”, tvrdi.

I da ne zaboravimo mrtve, obično izlaze na biračka mjesta pred kraj glasanja:

“Iako su spiskovi pročišćeni, veliki broj mrtvih glasa. Dovede neku babu, nenu u pola sedam pred zatvaranje i zaokruži za koga treba, koju niko nikada nije vidio. No ona glasa sa 65 godina za onu koja ima blizu 100”.

Što rade posmatrači, pitamo, naš sagovornik kaže sjede sa strane. Ako nešto i primijete i pobune se, predsjednik biračkog odbora može ih zamoliti da napuste prostoriju, što se često dešavalo.

Barem na mjestima na kojima je naš sagovornik bio član biračkog odbora, policija nikada nije reagirala, niti je bilo ko odgovarao za kršenje izbornog procesa.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.