Ekonomska saradnja bila je u fokusu jučerašnjih razgovora bosanskohercegovačkih lidera i šefa ruske diplomatije, Sergeja Lavrova. Posebno konkretni su bili razgovori u vezi sa energetskim povezivanjem. Ipak, u reakcijama na posjetu Sergeja Lavrova Bosni i Hercegovini preovladavaju političke teme i analize.
Na dodjelu odlikovanja ruskom ministru reagovali su predstavnici Islamske zajednice koji su upozorili da je isto odlikovanje uručeno i osuđenicima za ratne zločine. Iz Rijaseta poručuju da ovo neće doprinijeti boljim odnosima u BiH, te da Lavrov odlikovanje nije trebao prihvatiti.
“Nažalost, to se nije desilo. Naprotiv, nakon veta kojeg je Rusija uložila u Savjetu bezbjednosti kojim se tražila tek osuda zločina genocida u Srebrenici ovo je još jedno poniženje žrtava koje sigurno ne doprinosi pomirenju”, stoji u saopštenju Islamske zajednice u BiH.
Geopolitičke igre, posebno one između Rusije i Sjedinjenih Država, imale su posebnu ulogu u posjeti Lavorova Bosni i Hercegovini smatra analitčar Ibrahim Prohić.
“Lavrov je došao zbog svojih geostrateških interesa i on u svojoj diplomatskoj tašni ovaj put nosi neupitne dobiti. Rusija prije svega šalje poruku Washingtonu: ‘Mi smo tu, u BiH i na Balkanu, mi znamo da je ovo vaša neformalna, ali neupitna zona interesa, ali mi se ne mirimo da je to svršen čin'”, ističe Prohić.
Iz Srbije nešto drugačije reakcije. Pretjerano miješanje zapadnih, ali i istočnih, lidera u predizborne kampanje ne donosi ništa dobro, smatra novinar beogradskog NIN-a Vladan Marjanović.
“Mislim da je ova posjeta Lavrova možda nema baš najbolji tajming budući da dolazi neposredno pred izbore. Ali, sve ono što je on rekao tamo je u granicama korektnog i tu se nema baš nešto mnogo prigovoriti i ono što je rekao u Sarajevu i ono što je rekao u Banjaluci. Naravno da se u Republici Srpskoj pridao veliki značaj, za njih to nije mala stvar da im dođe ministar spoljnih poslova Rusije”, zaključuje Marjanović.
Kako je nakon susreta sa Lavrovom kazao član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić konkretna ponuda Bosni i Hercegovini je stigla kada je u pitanju gasovod “Turski tok”.
“Jedna od stvari koju su više nego jednostavno rekli jeste da ako Bosna i Hercegovina ima interes da bi trebala da uđe u razgovore i oko potencijalne izgradnje sada već jasnog “Turskog toka” kada je u pitanju gasovod. Ponudili su to, ponudili su jednako tako pomoć kada god privrednici iz Bosne i Hercegovine žele da pristupe tržištu Rusije koje je sada velika mogućnost”, otkriva Ivanić.
Iz BH-Gasa su danas za N1 kazali kako ovakvo povezivanje ne bi bilo ništa novo, ali da još nije jasno da li će tok stvarno ići kroz Srbiju i Bugarsku te da će se to znati za najviše godinu dana. Uključivanje BiH na taj tok, ukoliko bude išao kroz Srbiju, bilo bi povoljno za državu, smatraju u BH-Gasu. U konačnici, Bosna i Hercegovina ne bi ovisila o gasovodu koji ide kroz Ukrajinu, čime bi se ostvarila i dodatnu sigurnost u napajanju gasom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
