Prvog i drugog dana zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda obraćanja regionalnih lidera bila su usmjerena na misije UN-a u kojima učestvuju zemlje regiona, ali i na aktuelna politička pitanja u regiji.
Predsjedavajući bh. Predsjedništva Bakir Izetbegović posebnu pažnju je stavio na borbu protiv terorizma i neophodnost borbe protiv ove sigurnosne prijetnje.
“Ekstremisti i teroristi su odlučni u svojim namjerama da prave raskole unutar i između društava, ometajući naše napore u održanju mira i sigurnosti, zaštiti ljudskih prava i poticaju održivog razvoja. Oni kontinuirano mijenjaju taktike i pronalaze nova sredstva i načine za dalje širenje svog pogubnog uticaja. Naš odgovor stoga mora biti odlučan, koherentan, sveobuhvatan i zasnovan na međunarodnom okviru koji smo kreirali za borbu protiv terorizma”, kazao je Izetbegović.
Mnogo konkretnija, ali po pitanju BiH ne po pitanju Hrvatske, bila je hrvatska predsjednica koja se dotakla predizborne kampanje u BiH i moguće ustavne krize nakon izbora.
“U Bosni i Hercegovini, našem najbližem susjedu i zemlji od najveće važnosti za Hrvatsku vidimo opasnost pravne neizvjesnosti i političke i ustavne nestabilnosti poslije nadolazećih oktobarskih izbora. To bi se moglo desiti zbog neispunjavanja odluke Ustavnog suda i propusta da se izmijeni izborno zakonodavstvo kako bi se ispoštovala prava tri konstituvina naroda”, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske.
Između nenadanog susreta sa kosovskim ministrom vanjskih poslova Pacolijem i pripreme za obraćanje pred Generalnom skupštinom srbijanska premijerka se pohvalila brojem mirovnjaka koje ova zemlja trenutno ima u misijama širom svijeta.
“Srbija polaže veliku pažnju na mirovne misije UN-a te na promociju i očuvanje mira. Nastavljamo tradiciju učešća u mirovnim misijama koje je počela bivša Jugoslavija 1956. godine. Danas više od 300 žena i muškaraca iz Srbije djeluje u pet UN-ovih i četiri EU mirovne misije”, istakla je Ana Brnabić, premijerka Srbije.
Slovenački predsjednik Borut Pahor napominje kako Zapadnom Balkanu trebaju stabilnost i sigurnost kako bi krenuo naprijed.
“Dolazim iz zemlje koja je susjed Zapadnom Balkanu i želim ukazati na važnost međunarodnog prava i presuda međunarodnih sudova u vezi sa pomirenjem u regionu. Prepoznavanje i prihvatanje historijskih fakata bez obzira koliko to bilo bolno je baza za stabilnost i napredak. Zapadnom Balkanu treba oboje”, kazao je Pahor.
Na svjetskoj pozornici na East Riveru narednih dana će se obratiti i preostali predstavnici regiona, dok će razgovori na mariginama biti iskorišteni za eventualno rješavanje bilateralnih problema.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.