Članovi Centralne izborne komisije izabrali su Branka Petrića za novog predsjednika CIK-a. Petrić je izabran u drugom krugu, tajnim glasanjem nakon što u prvom nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu.
Svoju dužnost službeno bi trebao preuzeti u ponedjeljak, no koliko će na njoj ostati, odlučiće Apelacioni odjel Suda BiH. Petrićev protukandiat, Novak Božičković tvrdi da je izbor nezakonit, zbog čega je najavio žalbu.
“Ja sam diplomirani pravnik, dugo vremena sam bio sudija i želim da se ispoštuje zakon i ništa drugo. Izborni zakon BiH u članu 2.6 jasno kaže da predsjednik CIK-a može biti u jednom mandatnom periodu, od sedam godina. Gospodin Petrić je to iskoristio 2013. godine i on ne može ponovo to biti. Ima još jedna zapreka, a to je da je njemu istekao mandat 22. septembra. Izborni zakon kaže i to da se njemu mandat produžuje do potvrđivanja rezultata izbora, no to je tehnički mandat”, tvrdi Božičković.
Božičković dodaje i kako se na ovaj način urušava legitimitet odluka CIK-a, odnosno:
“Eto neka javnost procijeni, nekome kome je istekao manadat da li može potspisivati akte, obzirom da je ovo period kad će se održati izbori i koliko će tek trebati donijeti teških odluka”, naglašava Božičković za N1.
Navode Božičkovića, novoizabrani predsjednik nije želio komentirati, svom kolegi CIK-u je poručio:
“Nema nikakvog razloga da ovaj izborni ciklus, ova izborna komsija dovede do kraja. Sve ono čime neko eventualno nije zadovoljan ne treba se obraćati medijima već nadležnim organima. Postoje sudovi i to je način da se rješavaju sporovi i nezadovoljstva”, kazao je za N1 Branko Petrić, novi predsjednik CIK-a.
Irena Hadžiabdić, još uvijek aktuelna predsjednica CIK-a dodaje:
“Zakon isključivo štiti prava konstitutivnih naroda. Činjenica da imamo pravo na izbor govori da članovi imaju pravo da se opredijele između dva člana, odnosno za onoga za koga vjeruju da će tu funkciju kompetentnije obavljati”, rekla je Hadžiabdić.
Problemi u izboru prvog čovjeka CIK-a dolaze u vrijeme izborne kampanje, kada je nivo povjerenja građana u ovu instistuciju na izuzetno niskom nivou. Još uvijek aktuelna predsjednica CIK-a unatoč svemu što je uradila, ostaće upamćena po crvenoj i plavoj olovci i prozirnim kutijama što je najveće tehničko unapređenje izbornog procesa. Ona sama kako kaže svjesna je loše percepcije javnosti, no CIK nije za sve odgovoran, kaže
“Izbori nisu samo posao CIK-a nego svih aktera. Svi trebaju odraditi svoj dio da bismo mi imali onda potpuno jasan zakonski okvir, dovoljno sredstava dat tehnički i operativno organizujemo dovoljno kvalitetne izbore. Ja vidim da javnost ima pogrešnu percepciju o tome što je nedležnost Komisije”, komentirala je rad CIK-a Hadžiabdić.
No, Novak Božičković tvrdi da je za ogroman broj propusta upravo odgovorna Centralna izborna komisija, te da je vrijeme da se konačno odgovori na brojne efere koje nisu mimoišle ni ovu instituciju. Poput činjenice da od 2004. do 2014.godine uopće nije vršen popis materijala u skladištima CIK-a, da su se vozila službena vozila i svejedno naplaćivalo gorivo, da se putovalo od Maldiva do Indonezije
“Centralna izborna komisija je nekada bila u rangu Ustavnog suda. Mi smo je doveli sa aferama koje su neraščišćene na samo dno. Ovo treba sve iznijeti u javanost. Šta jest, šta nije, pozvati reviziju, podvući crtu i ići drugim smjerom”, poručio je Božičković za N1
Odluka o novom predsjedniku biće zvanično objavljena u ponedjeljak, kada će i prijava Novaka Božičkovića biti proslijeđena sudu. Konačna odluka mogla bi se znati narednih desetak dana .
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
