Gradska vijećnica u Novom Gradu na obali Une, najstarija je građevina sačuvana u tom mjestu, a sa Zavičajnim muzejom smještenim također u tom zdanju glavna je turistička atrakcija grada na obalama Une i Sane.
“Zgrada Vijećnice sagrađena je 1892. godine za vrijeme austrougarske vladavine. U vrijeme rata je bila devastirana i 2013. godine je obnovljena pošto je proglašena spomenikom kulture za šta je Evropska unija je donirala sredstva”, izjavila je za Anadolu Agency (AA) Dijana Tankušić, stručni saradnik u Zavičajnom muzeju.
Vijećnica je izgrađena od čuvenog bihacit kamena, dovezenog iz Bihaća, u pseudomaurskom stilu, karakteristična je po brojnim fasadnim ukrasima, dok je u unutrašnjosti u jednoj od prostorija sačuvan plafonski ukras. U istom stilu i istom periodu izgrađene su i Vijećnice u Sarajevu i Brčkom.
– Mjesto i brojnih kulturnih manifestacija-
“Vijećnica predstavlja najreprezentativniji objekat u Novom Gradu. Bez obzira na njene relativno male gabarite, zbog svoje izuzetno bogate dekorativnosti i upečatljivosti, ona se, svakako, ubraja u red najskladnijih objekata na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine“, navodi se u odluci o proglašenju Vijećnice nacionalnim spomenikom BiH u kojoj stoji i da je ta zgrada sagrađena 1888. godine.
Sada se u zgradi Vijećnice osim Zavičajnog muzeja, nalazi i Turistička organizacija opštine Novi Grad. Osim stalne etnološke postavke, u toj zgradi održavaju se i brojne kulturne manifestacije.
“U ovom muzeju se čuva zbirka Milana Karanovića, ovo je dio njegove zaostavštine koju je njegov brat darovao muzeju. To su narodne nošnje, predmeti koji su se koristili u domaćinstvima krajem 19. i početkom 20. vijeka motivi vezova i jedna veoma vrijedna stara nošnja, iz 1880. godine sa ovih područja, iz Velike Ruiške”, ispričala je Tankušić.
Milan Karanović je poznati etnolog koji je svoj život posvetio proučavanju običaja i kulture Bosanske krajine. Jedno vrijeme radio je kao paroh, a na nagovor Jovana Cvijića prešao je u Sarajevo gdje je radio u Narodnom muzeju.
– Vrijedni eksponati –
Poseban dio u muzeju u Novom Gradu zauzima i vitrina sa eksponatima iz doba osmanske vladavine na tim prostorima. U pitanju je uglavnom posuđe s kraja 19. vijeka. Inače, Zavičajni muzej u prethodnom ratu ostao je bez velikog dijela eksponata, a eksponate koji se sada nalaze u njemu, trebalo bi bolje zaštiti.
“Mislim da je puno toga neophodno da se adekvatno zaštiti sve ovo što se od eksponata nalazi ovdje. Na primjer, nošnja treba da bude adekvatno sačuvana zbog temperature, zbog sunca, vanjskih uticaja na tkaninu. Potrebno je dosta uložiti da se očuva ovo bogatstvo koje postoji ovdje za buduća pokoljenja”, navela je Tankušić.
Prema njenim riječima, jedan od najvrednijih predmeta koji se nalazi u muzeju je fototipsko izdanje Miroslavljevog jevanđelja, najznačajnijeg ćiriličnog spomenika južnoslovenske pismenosti iz 12. vijeka. Fototipska izdanja, odnosno kopije izrađene su 1897. godine.
“Tih fototipskih izdanja na ovim područjima bilo je sedam i jedan se nalazi kod nas, a original se čuva u Zemaljskom muzeju u Beogradu”, kazala je Tankušić.
Pored graničnog prelaza koji je trenutno otvoren za pješake, na keju poznatom po aleji stabala lipe i kestena, zgrada Vijećnice značajan je turistički biser Novog Grada. Turisti koji dolaze u ovo mjesto zbog uživanja u prirodnim ljepotama često posjećuju Vijećnicu i Zavičajni muzej.
“Dolaze i domaći i strani turisti. Većinom dolaze ljudi koji potiču iz ovih krajeva, ljudi koji se nalaze u dijaspori, dalekoj Americi, Australiji, a koji vode porijeklo odavde i jako su srećni i zadovoljni kada vide ovu postavku i svi su sretni što se ova zgrada obnovila i što služi u ove svrhe”, dodala je Dijana Tankušić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
