Stiže hladnija zima s arktičkim prodorima

Vijesti 06. okt 201811:13 > 11:19
Anadolija

Ovog vikenda ćemo “uživati” uglavnom u kiši i oblacima, dok početkom idućeg tjedna slijedi smirivanje vremena, tako da ćemo i u listopadu moći uživati u suncu, a i ugodnim temperaturama koje će u idućem tjednu rasti do 25 Celzijevih stupnjeva, piše Večernji list BiH.

Ipak, ono što mnoge zanima je dugoročna vremenska situacija s obzirom na nedavne najave NASA-ina stručnjaka Martina Mlynczaka da nam dolazi izuzetno jaka zima, navodi Večernji list. 

– Sunce ulazi u jedan od svojih minimuma u galaktičkoj eri. Sunčevih pjega nije bilo u gotovo svim prethodnim mjesecima 2018., a ultraljubičasto zračenje je naglo opalo. Nova istraživanja pokazuju da najviši slojevi Zemljine atmosfere reagiraju i da velike hladnoće tek dolaze – stoji u izvješću koje je NASA-in stručnjak iz istraživačkog centra “Langley” objavio.

On tvrdi da naša atmosfera gubi toplinsku energiju.

– Ako se sadašnji trendovi nastave, gornji slojevi atmosfere bi uskoro mogli postati rekordno hladni, najhladniji otkako su počela galaktička istraživanja – tvrdi Mlynczak pozivajući se na otkrića instrumenta “Cyber” na jednom od NASA-inih satelita.

Kako se jedanaestogodišnji ciklus sunčanih promjena približava kraju, termosfera je blizu toga da bude rekordno hladna. Mlynczak kaže da bi se to moglo dogoditi za nekoliko mjeseci. Varijacije situacije o kojoj Mlynczak govori se mogu opisati uz pomoć pet jednostavnih izraza: “vrlo hladno”, “hladno”, “neutralno”, “toplo” i “vrlo toplo”. Dolazi razdoblje “vrlo hladno”.

Već ranije neki meteorolozi na temelju svojih izračuna predstojeću zimu najavljuju kao prepunu oborina sa snijegom, stoga se mnogi s pravom pribojavaju, a neki se pak i raduju, da bi se mogla dogoditi zima 2012. koja je paralizirala Bosnu i Hercegovinu, osobito jug zemlje kada je visina snijega prelazila metar i pol.

O aktualnoj situaciji i Mlynczakovim izvješćima razgovarali smo s onim koji je predvidio zimu 2012. Zoranom Zadrom.

– Činjenica je da Sunce ulazi u slabiju fazu aktivnosti i da ulazimo postupno u globalno hlađenje i s tim se apsolutno slažem. No, treba biti oprezan s najavama ekstremih hladnoća jer one će se zasigurno javiti ako govorimo o sjevernoj hemisferi, i to regionalno. Kada kažemo regionalno, onda bi izgledalo ovako: npr. postoji mogućnost da, recimo, Kanadu, veći dio Azije i dobar dio SAD a pogode hladnoće i snježne oluje, a da Europa prođe bez izraženijih ekstremnih hladnoća ili, recimo, mogućnost da Europu i dobar dio Azije pogode hladnoće i snježne oluje, a istodobno da S. Ameriku ne pogodi jaka zima. Ima tu još opcija, no ovo su neki primjeri. Posvuda podjednako hladno na sjevernoj hemisferi sigurno neće biti. Prognoze od rujna za predstojeću zimu u Europi daju signal najmanje temperaturno normalne ili hladnije zime uz rizik za jače arktičke prodore hladnoće, posebno ovaj drugi dio zime, dakle od siječnja do ožujka – istaknuo je Zadro koji se s Mlynczakovim izvješćem većinom slaže, ali u smislu kontinentalne ili regionalne proporcije hladnoće.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.