U Sarajevu je održana konstituirajuća sjednica Odbora za obilježavanje 75. godine Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH). Sedamsedeset i pet godina kasnije, u post-dejtonskoj Bosni i Hercegovini, poruke o ravnopravnosti i zajedništvu nikada nisu bile aktualnije i potrebnije.
Mali objekat – prostor velikog historijskog događaja za Bosnu i Hercegovinu. Temelji ravnopravnosti ovjekovječeni su u kući u Mrkonjić Gradu, 25. novembra 1943. U Rezoluciji ZAVNOBiH-a, između ostalog, navodi se:
“Danas narodi Bosne i Hercegovine, kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja ni nije ni sprska, ni hrvatska, ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.”
ZAVNOBiH može biti jedini princip i formula opstanka Bosne i Hercegovine, kaže Raif Didarević. Dizdarević je bio učesnik NOR-a i prvi Bošnjak predsjednik SFRJ.
“To je jedini događaj u ukupnoj historiji BiH u kojem je narod BiH preko ZAVNOH-a obnovio državnost i postao prvi put vlasnik svoje sudbine. Ovaj režim koji u velikoj mjeri ruši BiH, i on živi od ZAVNOBIH-a. Jer, da nije bilo ZAVNOBIH-a, pitanje je da li bi uopšte opstala Bosna i Hercegovina”, zaključuje Dizdarević.
U to ime obilježava se i jubilej – 75. godišnjica ZAVNOBIH-a, ujedno i temelj državnosti Bosne i Hercegovine. Dogradonačelnik Sarajeva, Milan Trivić, uoči konstituirajuće sjednice Odbora za obilježavanje 75. godišnjice ZAVNOBIH-a poručuje:
“Sam ZAVNOBIH ima velike poruke za današnje doba, ne samo za BiH. Ako neko želi da riješi problem BiH, npr. međunarodna zajednica, dovoljno je da uzmu zapisnik sa prve sjednice ZAVNOBIH-a. Tu će naći rješenje, a tu će i svaki građanin BiH naći rješenje za bolju budućnost od one stvarnosti kakvu sada imamo”.
A u zapisniku navode se, između ostalog, i riječi Osmana Karabegovića – da su “Bosanci i Hercegovci – Srbi, Hrvati i Muslimani, držani u lancima vijekovima i upotrebljivani kao predment svih političkih lopovluka…”, a govornici u svojim porukama pozivaju na jedinstvo i zajedništvo naroda Bosne i Hercegovine. Zasijedao je ZAVNOBIH godinu kasnije u Sanskom Mostu, a 1945. u Sarajevu. No, upravo 25. novembar, u sjećanje na 1943. u Mrkonjić Gradu postao je Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Dan koji, paradosalno, slavi, samo jedan dio države.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
