Kad će Bosna i Hercegovina dobiti kandidatski status za Evropsku uniju nećemo znati uskoro. Odgovore na dodatna pitanja Briselu nismo dostavili u propisanom roku koji je istekao prije mjesec dana, a kad bi mogli, ne zna ni Direkcija za evropske integracije, jer Mehanizam koordinacije kao ni vlast trenutno ne funkcionišu.

A postizborni period formiranja vlasti mogao bi dodatno zakočiti naš ionako usporen put ka Briselu.

Da će se nešto ovakvo i desiti još u julu mjesecu je predvidio evropski komesar za proširenje Johannes Hahn koji je gotovo sarkastično govorio o preprekama koje je BiH prebrodila kako bi odgovorila na prva pitanja.

“Po prvi put smo uspjeli dobiti jedan odgovor iz Bosne i Hercegovine. Svi koji znaju Bosnu i Hercegovinu, znaju da je to jedno postignuće. Između dostavljanja Upitnika i dostavljanja odgovora uzelo im je oko 16 mjeseci – devet mjeseci je bilo potrebno za postizanje unutrašnjeg dogovora u okviru ovog mehanizma koordinacije i šest, sedam mjeseci da se odgovori na pitanja. To je uzgred uobičajeni period za odgovaranje na naša pitanja. Tako da jednom kad su mogli primijeniti ovaj mehanizam onda su bili spremni odgovoriti u skladu s našim ranijim iskustvima”, kazao je tada komesar Hahn.

Crna Gora i Srbija su daleko odmakle u pregovorima sa Evropskom unijom, a Albanija i Makedonija na taj put kreću uskoro. Začelje liste suvereno drži Bosna i Hercegovina koja bi se mogla suočiti s dodatnim problemima, mišljenja je analitičar Slaven Kovačević.

“Sa žalošću moramo konstatirati da je Bosna i Hercegovina na zadnjem mjestu da su nas sve zemlje iz regiona odavno pretekle. Neke od njih su dobile status kandidata i pregovaraju o poglavljima i tu su debelo odmakle. Bosnu i Hercegovinu nakon odgovora na dodatna pitanja očekuje određivanje statusa kandidata, a on može biti klasični, uslovni ili uslovni sa vremenskim rokovima”, kazao je Kovačević.

Da će problema biti tvrdi i njemački politički analitičar Bodo Weber koji upozorava na destruktivno djelovanje koje bi mogao imati novi član Predsjedništva Milorad Dodik.

“Iskorištavanje političkog vakuma koji je ostavio Zapad i slabosti Evropske unije i njene politike prema Bosni i Hercegovini. To će biti politika provociranja i pomjeranja crvenih linija koje su odavno ukinute. Također će raditi na uništavanju ustavnog poretka i ne vidim zašto bi on promijenio tu politiku”, tvrdi Weber.

Nešto drugačiju viziju kada je u pitanju Bosna i Hercgovina i ponašanje naših političara ima Franjo Topić, počasni predsjednik Panevropske unije BiH. On povlači paralelu između Bosne i Hercegovine i italijanskog Milana.

“Ovo je mala zemlja i šteta je da trošimo silnu energiju na svađe. Znate Bosna i Hercegovina je manja od Milana, Milano u sukusu ima 5 miliona stanovnika, ima veći proračun, znači može se da banaliziram malo stvari može jedan gradonačelnik, dobar gradonačelnik bi bio dobar da se sve ovo riješi”, kazao je Topić.

Analitičari smatraju da i pored naših želja da što prije uđemo u Uniju, za to nema baš nikakve šanse. Za to je najprije potrebno da počnemo govoriti jezikom Brisela, jedinim jezikom koji nam je potreban za napredak na putu integracija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.