Kako doći do granice Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, ali i kako se s prvim danima zime vratiti u Srbiju neka su od najvažnijih pitanja koja brinu migrante koji trenutno borave u Sarajevu. Dok migranti traže najkraću rutu do bolje budućnosti lokalni zvaničnici igraju svojevrstan ping-pong sa lopticom zvanom odgovornost.

Ogrnuti dekama i skupljeni uz nekoliko dostupnih utičnica kako bi napunili mobilne telefone migranti raštrkani između sarajevske autobuske i željezničke stanice vrebaju svoju šansu da otpujutu prema Hrvatskoj preko Bihaća i Velike Kladuše. Zasad park ispred željezničke stanice im je dom, a snovi su negdje u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj ili barem privremeno Srbiji.

“Iz Afganistana sam na putu sam četiri mjeseca do BiH sam putovao preko Irana, Turske, Bugarske i Srbije. Bio sam prešao u Hrvatsku ali me je policija vratila nazad oduzeli su mi telefon i sve što sam imao. Sad želim ići nazad u Srbiju jer oni imaju kampove ovdje u Bosni nema kampova. Želio bih doći do Francuske i tamo živjeti”, kazao je Nurahman.

“Isto sam iz Afganistana, putujem oko četiri mjeseca želja mi je da odem u Italiju i da imam bolji život”, dodao je Nazir.

Prvi operativac Federalne uprave policije Dragan Lukač poručuje da su službenici spremni pomoći, ali da im zahtjev za pomoć nije stigao. Još manje mogu represivno djelovati protiv migranata kako je to tražio ministar sigurnosti Dragan Mektić.

“Ne mogu se ti ljudi stavljati u bilo kakve bodljikave žice, ne možemo formirati logore u kojima bi oni boravili nego su zakonom jasno propisani postupci prema strancu koji dolazi po različitim osnovama u bilo koju državu pa i u Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Dragan Lukač, direktor Federalne uprave policije.

Ministar civilnih poslova Adil Osmanović dio problema vidi u potezima susjedne Srbije zbog čijih je odluka povećan broj migranta iz Irana na granicama Bosne i Hercegovine.

“Niko iz Vlade FBiH, Vijeća ministara i kantona ne želi da se stavlja žica prema Srbiji. Bosna i Hercegovina nije spremna da prihvati ovoliki broj migranata. Kao što su se Austrija i Njemačka nalazili u problemu sada smo i mi”, istakao je Osmanović

Manjak solidarnosti prema migrantima, nedovoljni ljudski resursi sigurnosnih agencija te slaba koordinacija sa susjedima, ali i drugim organizacijama problemi su koji nas tište mišljenja je profesor Nedžad Korajlić.

“Ljude dovodimo u takvu situaciju da su u bezizlaznom stanju. Nemaju gdje da..s djecom da borave, sada dolaze niske temperature na koje nisu navikli u svojim krajevima. Taj problem će se usložnjavati kako bude išla zima i kako temperature sve više budu padale. Postoji mogućnost da oni sami budu tražili načine izlaska iz te svoje situacije uzimajući stvar u svoje ruke”, kazao je Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

Struka smatra da je neophodno uključiti sve segmente društva, a posebno akademsku zajednicu, kako bi se riješili nagomilani problemi, ali i kako bi se što prije osigurao adekvatan smještaj za migrante kako bi se umanjio pritisak na lokalne zajednice.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.