Slatko je voće, al još je slađa "ljuta rakija", deviza je većine domaćina koji oktobar koriste kako bi kako to oni kažu "ispekli" šljivovicu, jabuku, viiljamovku, ili pak lozovaču. Naša ekipa zabilježila je cijeli proces u jednom banjalučkom naselju. Pečenje rakije, kažu nam vrijeme je i dobrog druženja.
“Ako nas nećete oporezovati-dobrodošli”, kazala su sa osmijehom tri nerazdvojna drugara, duboko zagazila u treću, zlatnu dob.
Pored rakijskog kazana su iščekivali prve kapi.
Razgovarali smo sa Dragom Gavrićem.
N1: “Jeste li zadovoljni kako teče, kažete teče ko konjski rep?”
Drago: “To znači dobra vatra, dobar materijal, to znači kad debelo tamo curi, to kod mene jedan stari, stariji od mene kaže- curi debelo, ko konjski rep, znači dobar materijal, dobra vatra. Malo se našalimo, maloprije kada sam probao kažem, dobra je, ali ima nešto, samo da nije kako oni kažu.”
N1: “Pa hoće li Vas eliminisati?”
Drago: “Ne, ne, ja sam član ekipe”
N1: “Kada se sve završi, da li zapjevate uveče?”
Drago: “Nema ko, kad bih ja zapjevao u selu, rekli bi “ovaj poludio”.. .Prije sam ja kod kazana pjevao i pitali su neki “ko su ove budale”, a prije popiješ jednu i odmah zapjevaš, nije zato to si pijan nego što si veseo.”
Znaju biti veseli, ali i ozbiljni posebno kada je kontrola u pitanju. Ispod 60 stepeni jačina, šta znači to?
Popričali smo i Mirkom Ivankovićem:
“To vremenski nacuri, kako vrijeme odmiče slabija rakija teče iz kotla i ona će razgraditi, tu rakiju, kada dođe do 50 stepeni, prekidamo-to je takija jabuka. Ako je šljiva ona je oko 45 stepeni. Najboolje kad svako prekontroliše, onda se usaglasimo, pa i ako pogriješimo, svi smo kolektivno pogriješili.”
N1: “Ali popiće se, ili će biti za prozora?”
Mirko: “Nema za prozore, rakija ima da je kako treba, ili je ne treba peći.”
Šljivu su kupili iz Gradačca, po kilogramu 30 pfeninga. Mirko priča, kako su u doba bivše Jugoslavije domaću “savku” uništili Bugari i virus šljive -šarka.
“Nažalost u bivšoj Jugoslaviji se savka unštila,sad je došla hibridna, ona još nije zaživjela, genetičari nisu uspjeli da pronađu šta je za ovo šta je za ono, za rakiju koja je najbolja. Svi govore čačanka najbolja, ali i ona ako nije pripremljena kako treba nema ni od nje rakije. Ako se previše metne šećera ima, ali nije nam cilj, jer to se ispeče da čovjek ima u kući, to nije za tržište”, kaže Mirko.
Kvalitet prije kvantiteta, ističu kada je rakija u pitanju. No, kada su godine u pitanju oba parametra su podjednako bitna.
N1:Koji put pečete rakiju?
Drago: “Stoti put.”
N1: “Imate sto godina?
Drago: Dvaput godišnje. Ja sam 1939. godište, mašala i ja kažem. Zdravlje služi bolje ne treba. Od lijekova samo pijem rakiju, ponekad pivo, dosad.”
N1: “Antibiotici ništa znači?”
Drago: “Ništa, nula.”
N1: “Malo bijeli luk, neka turšija?”
Drago: “Dobro kada ima, ali i bijeli luk je preskup.”
N1: “A ovaj kineski je li jeftiniji išta?”
Drago: “A ovaj je malo blaži, blaži.”
Spreman je materijal i za kazan lozovače. A spremno je i povrće, meso, kutlače i šerpe da se priprema večera.
Kod veselog stroja, u naselju Rosulje, vesela je i družina. Dok ispeku jabuku, krenuće sa grožđem, a onda uveče druženje i dobra atmosfera.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
