Da li je i ko zakazao u sistemu? I jesu li organizovane autokriminalne grupe između ostalog i zbog toga - godinama korak ispred policije i pravosuđa? Sve su to goruća pitanja nakon posljednje tragedije i ubistva dva policajca u Sarajevu.

Najveća dosadašnja istraga u Bosni i Hercegovini usmjerena protiv autokriminala je ona simboličnog naziva “Volan”. U julu prošle godine državno tužilaštvo saopštilo je da je u saradnji sa policijskim agencijama uspjelo ‘razbiti’ četiri organizovane kriminalne grupe koje se sumnjiče za krađe automobila na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog, te Hercegovačko-neretvanskog i Zapadno-hercegovačkog kantona još od 2011. godine.

Gotovo godinu nakon prvih hapšenja u akciji “Volan” podignuta je optužnica protiv 27 osoba koje dolaze iz oba bh. entiteta. Terete se da su naoružani i maskirani krađe izvršavali specijalističkim alatom i priborom, uz upotrebu radio-stanice podešene na policijske frekvencije kako bi pratili kretanja policije. Ukradena vozila, više od 200, skrivana su uglavnom na području Sarajeva, Lukavice, Pala, Sokoca, a od vlasnika vozila kasnije je iznuđavan otkup.

Optuženi su se na ročištima pred Sudom BiH u avgustu izjasnili da nisu krivi. Suđenje tek predstoji. Navode optužbe tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 340 svjedoka, stručnih vještaka i uz više stotina dokaznih materijala.

Dosadašnje akcije i postojeće optužnice jasno ukazuju da je policiji i tužilaštvima dobro poznat način organizovanja i djelovanja ovakvih kriminalnih grupa. No, sistem je propustio prilike da se na vrijeme obračuna sa pojedincima i grupma koji su tokom godina ‘prerastali’ u dobro organizovane i uvezane kriminalne grupe – smatraju oni koji obrazuju buduće kriminaliste.

“Ovdje je bit priče da ako postoji pet slučajeva koji nisu prijavljeni – mi moramo obratiti pažnju zbog čega se ne prijavljuju, na koji način ljudi vraćaju automobile, ko se time bavi i koliko je eventualno i oficijelni sistem dio toga”, kaže Elmedin Muratbegović, Katedra za kriminologiju FKN Sarajevo.

Sve do predmeta “Volan”, akcija “Kamen”, počevši od 2011. bila je najveća istraga vođena protiv autokriminalne grupe. Njen vođa Šemsudin Hodžić 2014. osuđen je na 11 godina zatvora – što je ujedno najveća kazna za ova krivična djela izrečena pred državnim Sudom. Istom presudom Admir Kovačević osuđen je na pet godina zatvora, a Vladimir Lizdek oslobođen. Predmeti za većinu tada optuženih vremenom su razdvajani.

Pojedini su osuđivani na uslovne kazne zatvora od godinu ili dvije. No, slična imena optuženih iz dosadašnjih akcija pojavljivala su se i akciji “Kum” kantonalnog sarajevskog tužiaštva. Direktor Federalne uprave policije navodi da je u mnogo čemu sporan Zakon o krivičnom postupku – poput isključive nadležnosti tužilaštava u vođenju istraga. I ne samo to. Ukazuje na nužnost ozbiljne analize.

“I ne samo kada je riječ o samoj istrazi i u svemu onome štoo slijedi u krivičnom potupku – prije svega mogućnost sklapanja nagodbi koje tužiteljstva imaju po zakonu pravo da rade sa izvršiteljima krivičnih djela pod određenim uvjetima – i taj segmet je po meni vrlo problematičan. I sasvim sigurno, ja sad neću reći direktno doprinosi povećanju stope kriminaliteta ili izvršenju najtežih krivičnih djela, ali je to jedna bitna poluga koja je u rukama tužiteljstva – nisam siguran baš da se na najispravniji način te ovlasti tužitelja koriste. I vrlo česta je ta pojava da se ide na nagodbe i da se skrati krivični potupak koji se vodi”, ističe Dragan Lukač, direktor Federalne uprave policije

Od januara do septembra ove godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srspke bilježi 45 krivičnih djela koja se odnose na krađu automobila, od toga 13 – teška krađa. U tom periodu pronađena su i vlasnicima vraćena 54 vozila.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.