Kako će i kada biti popunjen Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, pitanje je koje je aktuelno ovih dana. Zapravo dva su ključna pitanja. Hoće li se popunjavati na osnovu popisa iz 1991. godine, kako to predviđa Ustav FBiH, ili je validan popis iz 2013. godine, kako je navedeno u Izbornom zakonu BiH. I ko će u konačnici donijeti tu odluku?
NA CIK-u je odgovornost da provede rezultate Općih izbora. No, treba li CIK odučivati o tome koji popis će se primjeniti. Je li to pitanje za zakonodavna tijela, za sud ili možda visokog predstavnika? Očekivanja baš kao i stavovi izneseni u javnosti su suprotni. – od onih da HDZ želi dominirati u Domu naroda do osporavanja legitimnosti izabranih po dosadašnjem principu. ZA SDA dileme nema.
“Drugi ustavni princip je primjena popisa iz 1991. godine, koji se mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma”, kažu iz SDA.
Slična mišljenja i iz drugih stranaka.
“Neko mora izdati certifikat, donijeti zvaničnu pravnu odluku da je anex VII implementiran. Onaj ko to može uraditi je Vijeće za provedbu mira odnosno vrhovni tumač dejtonskog mirovnog sporazuma a to je visoki predstavnik odnosno OHR”, tvrdi Dženan Đonlagić, DF.
“Popis u našim životima nije samo puko brojanje koliko ima stanovnika. Kod nas je to vrlo osjetljivija kategorija zbog etničkog čiščenja, masovne selidbe i progona koji se desio”, navodi Edin Forto, Naša stranka,
Članovi CIK-a će početkom naredne sedmice odlučivati – popis iz 1991. ili 2013.? Na prethodnoj sjednici bez jedinstvenog stava. No, ovo nije jedino sporno pitanje.
Naime, Ustavni sud BiH još nije odlučio o apelaciji Borjane Krišto koja osporava dio Ustava FBiH koji kaže da iz svake kantonalne skupštine, ako je i izabran u nju, mora biti delegiran u Dom naroda najmanje jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda. Stavovi članova CIKa – baš kao i javnosti podijeljeni. Ko će onda i kako popuniti dom?
O svemu se oglasila i sama Krišto.
“CIK u ovom trenutku nema pravo da razmišlja, jer to nije njihov posao. Svako o svemu može razgovarati, ali popuna domova naroda je stvar implementacije odluke Ustavnog suda BiH. Jasno je rečeno da se ona može provesti samo kroz Izborni zakon BiH, a to može uraditi samo Parlamentarna skupština BiH”, kazala je Krišto u izjavi za Klix.
IZ OHR-a su ranije za N1 kazali kako je za žaljenje to što rješenja još nemamo.
“Za žaljenje je što stranke na vrijeme nisu postigle dogovor o izbornoj reformi u vezi sa Domom naroda FBiH. Mogli su se naći dobar kompromis i rješenja, ali nije bilo političke volje da se ovom pitanju ozbiljno pristupi. Na bh. vlastima je da nađu rješenje koje će omogućiti neometano formiranje vlasti. Nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih rezultata”, kažu iz OHR-a.
Strani dužnosnici u BiH odavno upozoravaju – BiH nema vremena za gubljenje.
“Veoma zabrinjava ova situacija jer čeka nas puno posla. Kažem nas, jer Velika Britanija je veliki prijatelj, veliki partner BiH”, ističe Matthew Field, ambasador Velike Britanije u BiH.
Dogovor, kompromis ili pat pozicije i blokade. Mišljenja je mnogo i to različitih. Kada i kako implementirati izbore? Jedinstvenog stava očigledno nema. Predstoji li najturbulentniji postizborni proces ikad?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
