Zdravko Grebo, penzionisani univerzitetski profesor, za N1 je komentarisao rezultate Opštih izbora i proces formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini. Tako se osvrnuo i na izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva rekavši da je on "drugačija vrsta Hrvata od Dragana Čovića".
Grebo smatra da su rezultati Opštih izbora bili očekivani odnosno isti kao u proteklih skoro 30 godina. Razlogom za to uočava u “etniciziranom” političkom prostoru. Tvrdi da etnička pripadnost nigdje u svijetu nije odlučujuće političke opredjeljenje, što ne znači da nije bitna za ljude. Zatim je ukazao:
“Postoji niz drugih pripadnosti. Klasna pripadnost – da li ste siromašni ili bogati, važna je pripadnost u smislu da li ste muškarac ili žensko. Ali nama je najbitnija etnička pripadnost”.
Za N1 je komentarisao odluku Milorada Dodika da se ne susretne sa Martinom Pamerom, austrijskim ambasadorom u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, istakao je da se “takve stvari u diplomatiji ne rade”.
“U Bosni i Hercegovini takvi slučajevi nisu rijetki. Osim ovakvih skoro siledžijskih istupa Dodika, nisam čuo za druge. Ne znam šta je Dodik mislio ovim potezom. Možda ga je ponijela trijumfalna pobjeda. Podsjetimo se da je Sebastian Kurz, austrijski kanclear, bio oduševljeno prihvaćen kod Aleksandra Vučića i Dodika, a sada je njegov ambasador nepoželjan”, rekao je Grebo.
Ipak, on očekuje da će postojati komunikacija među novoizabranim članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i da će početak mandata iskoristiti za “opipavanje pozicija”. Zatim je dodao:
“Kod nas je izbor članova Predsjedništva važan simbolički jer je to izbor vođe naroda”.
Potom se osvrnuo na izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
“Čovjek je svakako Hrvat, ali drugačija vrsta od Dragana Čovića. Meni je njegov izbor normalan. Čović i Hrvatski narodni sabor su dobili frapantan veliki broj glasova, ali je i Komšić dobio impresivan broj glasova. Komšić vjerovatno jeste izabran većinom bošnjačkim glasovima, ali su to glasovi koji protestuju protiv etničkog načina glasanja. Možda su to ljudi i koji nisu željeli glasati za Šefika Džaferovića. Sve je to posljedica inicijalne greške i načina Dejtona”, rekao je ovaj univerzitetski profesor za N1.
Tema razgovora s Grebom je bila uloga vlasti susjedne Hrvatske u Bosni i Hercegovini rekavši da njen uticaj proizilazi iz situacije u Hrvatskoj i “sestrinskih odnosa između dvije Hrvatske demokratske zajednice”. Napomenuo je i sljedeću činjenicu:
“Postoji situacija da jedan narod nastoji biti istovremeno konstitutivni narod jedne države, ali i dijaspora, što može biti problematično”.
Dotakao se i manipulacije nacionalnim identitetima u svrhu dobijanja mandata u zakonodavnim tijelila u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, treba se pitati je li moralno promijeniti nacionalni identitet kako bi dobio neku poziciju.
Izvještaj Valentina Inzka, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija je okarakterisao kao “otkrivanjem tople vode” i da “ne znači ništa”.
“Zašto postoji visoki predstavnik postoji ako nema ovlasti? Ima bonske ovlasti koje u ludilu ne smije upotrijebiti. Ako vam neke političke stranke prijete blokadama u implementaciji rezultata izbora, onda ne znam koji drugi signal treba biti da visoki predstavnik reaguje”, naglasio je i dodao da treba “razmontirati cijeli dejtonski aranžman” i krenuti u stvaranje funkcionalnog sistema.
Na kraju svojeg gostovanja u Newsroomu N1 televizije je komentarisao sinoć održane izbore za Kongres Sjedinjenih Američkih Država rekavši da su rezultati očekivani jer su bili motivisaniji glasači koji su protiv Donalda Trumpa. Ukazao je da prevlast demokrata u Predstavničkom domu Kongresa stvara mogućnost opoziv Trumpa sa predsjedničke funkcije, ali da je teško to postići jer treba dvotrećinska podrška u Senatu. Izrazio je i želju da kandidat demokrata na sljedećim predsjedničkim izborima u ovoj državi bude Bernie Sanders.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
