Bosanski, hrvatski ili srpski jezik - dilema je roditelja u Kantonu Sarajevo ovih dana. Šta zaokružiti i šta svojim potpisom mijenjaju u nastavnom procesu njihovih mališana? Donosi li instrukcija suštinske promjene ili koriguje nelogičnosti? Iz resornog ministarstva demantuju da se radi o segregaciji, već da se radi o demokratičnom procesu.

Nova školska godina, novi anketni list i ista instrukcija ministarstva. Za mnoge roditelje glavobolja, da li i šta zaokružiti. Da li je ovo put ka segregaciji ili put ka poštivanju Ustava. Pored roditelja, sa brojnim pitanjima muče se i direktni učesnici nastavnog procesa. 

“Mi još uvijek nismo dobili tačne i detaljne instrukcije od ministarstva šta će se daje dešavati. Ono što zasada znamo je da se anketiraju roditelji, i da će na osnovu njihovog izbora, naziva predmete bosanski, hrvatski ili srpski će se u školskoj dokumenataciji uskladiti i naziv predmeta”, istakla je Selma Behlulović, nastavnica bosanskog jezika u Osnovnoj školi ‘Aneks’.

Nije jasno nastavnicima, ali ni upravama škola. Preciznih instrukcija šta nakon što roditelji vrate ispunjene anketne listiće ni oni još nemaju.

“Sad tu ulazimo, ako otvorimo pitanje, ući ćemo u mnogo dublje analize, mnogo dublje probleme, na kojem jeziku će se izvoditi nastava matematike, nastava fizike. Razumljivo s aspekta politike, razumljivo sa aspekta zakona, koji je rekao u članu 7. kako se moraju izjašnjavati, sve to u redu. Ali kad spustimo na praksu, na školu, djeci je to apsolutno nebitno. Apsolutno nebitno. Ima djece raznoraznih nacionalnosti – mislite da njih to zanima?!”, ukazao je Alem Avdibašić, pedagog u Osnovnoj školi ‘Aneks’.

Upravo željom da se ispoštuje Ustav ovu instrukciju objašnjavaju u resornom ministarstvu.

“U jednom periodu se pojavio neustavni naziv jezika koji apsolutno ne postoji, i bio je u nekim osnovnim školama, i zato smo mi dali to objašnjenje. Jedan jezik postoji i morat ćemo se opredijeliti za jednu normu”, rekla je Nihada Čolić iz Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo.

Na pitanje da li to znači da nastavnik izvodi na tri jezika ukoliko u razredu postoje učenici koji su se izjasnili tako, Čolić je odgovorila:

“Tako je ovdje zaista govorimo o demokratiji”.

Odbijaju optužbe da se radi o segregaciji, na šta od prošle godine upozoravaju iz ureda OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

“Pomenute pravne odredbe Zakona, na osnovu koje je izdata ova Instrukcija, mogu dovesti do potpune segregacije djece u Kantonu Sarajevo, što ne doprinosi procesu pomirenja”.

S druge strane je Čolić poručila:

“Segregacija ako je trebala, kako su pretpostavljali u prošlim svojim nastupima, ako je postojala i trebala da se desi, onda je već bilo vrijeme da se desi, jer je u 2017. godini data instrukcija,a kažem da bi jako bilo dobro da se zajedno OSCE i svi mi borimo za bosanski jezik u Republici Srpskoj”.

I dok se još popunjavaju anketni listići, brojna pitanja su u zraku. Roditelji i nastavnici, a u konačnici i sami učenici, tek će u praksi vidjeti hoće li instrukcija ukinuti podjele i spriječiti nelogičnosti ili proizvesti nove, mnogo dublje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.