Ne možete imati demokratiju, a pri tom iz društva isključiti jedan dio stanovništva. Bosna i Hercegovina nije demokratija. Ona je etnička demokratija odnosno kvazi demokratija, poručio je za N1 Faris Vehabović, bivši registrar Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i bivši sudija Ustavnog suda FBiH, te aktuelni sudija Suda za ljudska prava u Strazburu.

Vehabović je pri stavu da je presuda Ljubić donešena u periodu koji nije “dobar za održavanje izbora”.

Smatra da se Bosna i Hercegovina nalazi u “pat poziciji” i da je izvjesno da su pred nama još četiri godine “koje su skakavci pojeli i kada će otići još više ljudi u inostranstvo”.

Podsjetio je da političke stranke uvažavaju mišljenje Venecijanske komisije samo onda kada im to odgovara, te je dodao:

“Nemamo korektan pristup tijelima čiji smo član, a koje su tu da nam pomognu u izgradnji demokratije, ustavnog i pravnog sistema. Ako smo se odlučili da budemo članovi Vijeća Evrope, onda moramo poštovati njene odluke. Ali, mi ne samo da ne poštujemo odluke Vijeća Evrope, nego i Evropskog suda za ljudska prava”.

U razgovoru za N1, komentarisao je tajne susrete između članova Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Centralne izborne komisije sa predstavnicima političkih stranaka kazavši sljedeće:

“Problem je što ne postoji sistem sankcije za sudije osim krivičnih. Ne postoji mogućnost njihove smjene, osim ako neko od njih ne odluči da nije djelovao u skladu sa pravilima i Ustavom. To je s jedne strane dobro jer im to omogućava neovisnost. Ali, s druge strane je to loše jer mandat sudija traje do njihove 70 godine života i samim tim postoji mogućnost da se okamene na tim funkcijama”.

Prema riječima Vehabovića, kao sudija Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine se susretao sa pritiscima i nemoralnim ponudama, ali da ih je odbio zbog svoje principijalnosti i integriteta.

Upitan da li Dom naroda Federalnog parlamenta treba popuniti prema popisu stanovništva iz 1991. ili 2013. godine, odgovorio je:

“Odgovor na to pitanje ću prepustiti onima koji bi ga trebali imati. Isključit ću se iz rasprave o ovom pitanju, jer ću možda o njimu odlučivati kao sudija Suda za ljudska prava u Strazburu. Svaka moja izjava bi se mogla iskoristiti protiv mene odnosno da me se isključi iz rasprave”.

Za N1 je naglasio da postoji mogućnost da Sud čiji je sudija odlučuje i u predmetu “Pudarić”. Kako je kazao, presude se moraju implementirati po prioritetima, te je dodao:

“Prioritet su presude Evropskog suda, pa tek onda druge presude. Ne samo zbog sadržaja, već i zbog toga što je Evropski sud stariji od Ustavnog suda”.

Ocijeno je da je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine uspjela nametnuti sporedne teme kao glavne teme, te je na predmetu “Zornić” objasnio važnost presuda Evropskog suda.

“Ako imate nacionalne manjine i građane koji se ne izjašnjavaju po etnički i nacionalno, te ih želite uključiti u proces odlučivanja na jednakoj osnovi kao konstitutivne narode, onda Dom naroda ne bi imao ni sadržaj ni mogućnost djelovanja. Dakle, radi se o specifičnostima Bosne i Hercegovine gdje morate imati menhanizme zaštite kolektivnih prava. Ali, ta zaštita mora biti ograničena na kolektiv, a ne na cijelo stanovništvo. Kod nas Dom naroda postoji kao sistem blokade. Ne možete imati demokratsko društvo ako pri tome isključujete jedan dio stanovništva. Bosna i Hercegovina nije demokratija. Ona je etnička demokratija odnosno kvazi demokratija”.

Vehabović za N1 je istakao kako je poželjno da Bosna i Hercegovina funkcioniše na građanskom principu, ali da to u trenutnoj konstelaciji odnosa nije moguće odnosno da se mora napraviti kompromis između građanskog i etničkog.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.