Desetine bjeloglavih supova letjelo je nekada bosanskohercegovačkim nebom, gnijezdili su se na liticama iznad Blagaja, uživali u prostranstvu i privlačili brojne turiste iz svih dijelova svijeta. U BiH službeno ih više nema.

Posljednji par bjeloglavih supova, ženka Lily i mužjak Jablan, koji su se nalazili pod zaštitom Eko centra u Blagaju, uginuli su prošle sedmice. Prve analize ukazuju na to da su otrovani.

Lily i Jablan godinama su boravili u kavezu Eko centra u Blagaju. Ženka je uginula nakon sedam dana, a mužjak, iako se na prvu činilo da se počeo oporavljati, ipak je pronađen mrtav . Tako je BiH i službeno ostala bez i jednog primjerka ove zaštićene vrste.

“To je za sve nas bila jedna velika tragedija, jer znate 12 godina radite s tim pticama, oko 15 tona hrane smo mi izbacili, 23 hiljade učenika O.Š je učestvovalo u programima koji imaju za cilj zbližavanje djece, hiljade turista koji su dolazili ovdje, i onda vam se desi jedan ovaj momenat gdje mi sumnjamo da je u pitanju trovanje”, kaže Adnan Đuliman, predsjednik Omladinskog kluba “Novi val”.

Iako su odmah obavjestili veterinare, nadležne kantonalne i federalne inspektore i pokušali spasiti ptice – pomoći ipak nije bilo.

“Sad ima stotine pitanja, na koji je način otrov mogao ući, da li preko neke uginule životinje. Mi smo stvarno sve pregledali, uradili, izanalizirali i na kraju saznali za Lily da je otrovana, za Jablana još ne znamo tačno. Na patologiji u Sarajevu ptica je otvorena, radi se, međutim naše mišljenje u Eko centru jeste da je i Jablan otrovan”, navodi Đuliman.

Poručuju da ih ovakve stvari neće obeshrabriti te da nastavljaju s projektom vraćanja bjeloglavih supova u Bosnu i Hercegovinu. No da bi oni opstali, neophodno je napraviti umjetna hranilišta. Trenutno rade na reaktivaciji jednog.

“Ako imate hranilište, klaonice i mesari ne moraju ilegalno da bacaju otpad u prirodu na nelegalna mjesta. Skladište ih i prebacuju na određena mjesta, tj hranilišta. Od tog hranilišta supovi imaju indirektnu korist, kao i mesari i lovci”, poručuje Đuliman.

Pojedinim jedinkama raspon krila doseže i do tri metra . Njih više u Blagaju, najvećem staništu u BiH nema od velikog pomora 1991. Tada je ovoj vrsti lešinara presudio otrov koji ljudi i danas koriste zbog poljoprivrede protiv pasa lutalica.

“Ovo će biti poticaj da se borimo za očuvanje bjeloglavih supova i naravno nove ptice ponovo dolaze, mi nećemo prestati na ovome”, kaže Nedim Obad, član Eko centra.

Bjeloglavi supovi su ugrožena vrsta i hrane se lešinama te na taj način zaustavljaju potencijalni lanac zaraze ili sprječavaju začetak epidemije među stokom. S obzirom na to da nemaju prirodnih neprijatelja, trovanje je najveći razlog izumiranja ove vrste.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVOna ovom linku.