Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine, izgubilo je spor od 20 miliona maraka. Ministarstvo je kompaniji “Scout” iz Hrvatske obavezno isporučiti naoružanje i municiju, koji su bili predmet spora.

Radi se o prodajama zastarjelog neperspektivnog naoružanja, vojne opreme i municije iz BiH – još iz 2003. i 2004. godine. Zbog sumnji u neregularnosti tokom sklapanja određenih aneksa na osnovne ugovore, pokrenute su i istrage.

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine obavezno je kompaniji “Scout” iz Hrvatske isporučiti presudom definisanu robu. Od pravosnažnosti presude – decembra 2017. do danas – to se nije dogodilo. “Scout” je protiv Marine Pendeš, ministarke odbrane Bosne i Hercegovine, podnio krivičnu prijavu zbog, kako navode, neizvršenja presude. Kompanija “Scout” pokrenula je postupak dokazujući da im nije isporučena roba koju su od entitetskih ministarstava odbrane naručili, a ugovore sklapali davnih – 2003. i 2004. Oni su vremenom mijenjani. Riječ je o prodaji zastarjelog neperspektivnog naoružanja, vojne opreme i municije iz Bosne i Hercegovine. Iz “Scouta” navode da su uplatili oko 10 miliona maraka robe, a u ranijim godinama obavljeno je nekoliko isporuka. U ekskluzivnom intervju za N1 vlasnik kompanije govorio je i o narednim pravnim potezima.

“Osim krivične prijave mi već idući tjedan, čini mi se, idemo sa ovrhom na ovu robu koja postoji i koja je nama presuđena. Ta roba je u vrijeme sudskog vještaka uglavnom bila u skladištima Ministarstva odbrane BIH, odnosno Oružanih snaga BiH. Šta se u međuvremenu dogodilo – da nema najveći dio te robe ili da ima samo one robe koja je po livadama hrđava i očerupana do kraja, ukradeno sve što se moglo iz tih sredstava ukrasti – ne znamo”, kaže Ivan Peranec, vlasnik “Scout” d.o.o.

Osim pisanog odgovora iz Ministarstva odbrane BiH, ministarka Pendeš nije htjela dodatno komentarisati slučaj pred kamerom N1.

“Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine će u skladu sa definiranim procedurama i nadležnostima pristupiti implementacije presude Suda BiH po tužbi firme „Scout“ iz Zagreba u obimu u kojem to bude moguće, odnosno sredstvima koja su na raspolaganju Ministarstvu odbrane BiH, a tiču se dispozitiva navedene preusde Suda Bosne i Hercegovine”, poručuju iz Ministarstva za N1.

Kasnije će se ispostaviti da će dio onoga što je godinama za javnost bila misterija, u vezi sklapanja prvobitnih ugovora, odnosno aneksa – postati predmet istraga u Bosni i Hercegovini. U nekoliko navrata SIPA je iz Ministarstva izuzimala dokumentaciju u okviru istrage Tužilaštva BiH. SIPA u septembru ove godine saopštava da je osumnjičena osoba izmijenila bitne elemente osnovnih ugovora tako “da bi udovoljila zahtjevima preduzeća iz Hrvatske”. Navode da budžet države tako oštećen za više od 6 miliona maraka. U vremenu u kojem se sporni aneksi donose dužnost ministra odbrane obavljao je Selmo Cikotić. On je za N1 u kratkom telefonskom razgovoru kazao – da je posao na realizaciji ugovora uradio u skladu sa zakonom i odlukama Predsjedništva BiH.

Sud BiH za proces Scout – Ministarstvo odbrane angažovao je vještaka Berka Zečevića. No, ovog eksperta za odbrambene tehnologije angažuje i kantonalni sarajevski sud u sporu između “Scouta” i Tehničkog remontnog zavoda Hadžići. Spor još uvijek nije okončan. Vještak je, kako navodi, trebao procijeniti vrijednost određenog tipa raketa koje TRZ Hadžići u ranijim godinama izvozi iz skladišta, ali i Bosne i Hercegovine. Zečević tada, prvi put, ostvaruje uvid u osnovne ugovore iz 2003. i 2004.

“U osnovnom ugovoru stoji da je ‘Scout’ kupio 62 rakete 128 mm osvjetljavajuće M66. Listajući dokumente i anekse koje je potpisalo tada državno Ministarstvo odbrane BiH – tada sa uočio da je ta cifra od 62 komada raketa povećana na 20 hiljada raketa. To je meni bio signal da to detaljnije istražim jer nisam htio da potpišem nešto što bi sutra pokazalo moju nesposobnost da uočavam tehničke karakteristike te rakete jer sam znao da u Oružanim snagama BiH nema 20 hiljada raketa 128 mm, M66 osvjetljavajući – da je bilo samo 62 rakete, da su one uništene, da su uvezene iz Hrvatske tokom rata kao pomoć HVO-u i da su bile u skladištima u Gabeli u Čapljini i da su nesposobne za bilo kakvu operativnu upotrebu u Oružanim snagama. Kasnije sam vidio u nekim dokumentima da je aneksima povećan broj raketa sa 62 komada na 20 hiljada i u novom dokumentu na 30 hiljada što mi je bilo apsolutno nestvarno jer tih raketa nije moglo biti u skladištu. Analizom sam tada uočio da je došlo do izmjena nomenklature raketa”, ističe Berko Zečević, stručnjak za odbrambene tehnologije.

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine nismo dobili odgovor – u kojoj je fazi dugogodišnja istraga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.