Amandman kojim se Srbija poziva da prizna genocid u Srebrenici i poštuje presude Haškog suda, izazvao je različite reakcije u regiji. "Nije korektan", poručuje sa jedne strane šef srbijanske diplomatije. S druge strane, dio bosanskohercegovačkih zvaničnika pozdravlja poruke upućene Srbiji kroz amandman slovenačkog europarlamentarca Igora Šoltesa.

Iako je poruka iz klupa europarlamentaraca upućena Srbiji, više odgovora stiže iz Bosne i Hercegovine. Očekivana je i reakcija Srbije i stav Evropskog Parlamenta, poručuje član Predsjedništva Željko Komšić.

“Nažalost, izgleda da na ovim prostorima, iz bilo kojih razloga, istina teško dopire do tvrdih ušiju. Rezolucija je potvrdila ono što smo već znali i osjetili na svojoj koži. Kada će doći na političku scenu u Srbiji neka politička snaga, koja će se suočiti sa tim, ja to ne znam”, kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

A slično se očitovao i još jedan kolega kolektivnog šefa države.

“Očekujem da konačno svi, i u Bosni i Hercegovini, i u Srbiji, priznaju genocid i da se sa žrtvama odnose sa poštovanjem”, istakao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Poruka i iz Stranke demokratske akcije – pozdravljaju sadržaj amandmana. Vrijeme je, navodi se između ostalog, da se promijeni ambijent u Srbiji po ovom pitanju.

U susjednoj zemlji, šef diplomatije poručuje – “usvajanje amandmana nije korektno”.

“Ovo ne može doprinijeti stabilizaciji prilika u regionu. Veoma je zanimljivo da taj amandman dolazi iz Slovenije, gdje Srbi nemaju ni status nacionalne manjine”, istakao je Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije.

Borka Pavićević, direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju u Srbiji poručuje – osporavanje genocida zarobljava javnost.

“Da bi se nešto čulo, potrebna je volja. Odricanje genocida opterećuje buduće generacije i zato je stvarnost takva. Zbog nesposobnosti da se suočite sa stvarnošću, vi nemate sposobnost da se suočite sa prošlošću”, naglasila je Borka Pavićević, direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Politički analitičar Adnan Huskić smatra da nije isključeno da Srbija, a eventualno i Bosna i Hercegovina u nekoj od budućih faza evropskog puta, prihvate ovakvu, i slične poruke Evropskog parlamenta, ali samo formalno.

“Formalno prihvatanje određenih pitanja pod pritiscima ne mora značiti da država nakon ulaska neće reterirati i vratiti se na početne pozicije, posebno zato što je vrijednosni odnos, prema Evropskoj uniji, i demokratiji, narušen i unutar same Evropske uniije. Trebalo bi, stoga, prema objema državama insistirati na fundamentalnom prihvatanju principa i pokazati na primjerima da su spremne konstuktivno raditi unutar same Evropske unije”, potcrtao je Adnan Huskić, politički analitičar.

Podsjetimo, Igor Šoltes, slovenački europarlamentarac, podnio je amandman koji je u konačnici postao sastavnim dijelom Rezolucije, odnosno Izvještaja o Srbiji Evropskog Parlamenta. Sadržajem amandmana poziva se Srbija da prizna genocid u Srebrenici, i poštuje presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma kao njegovog nasljednika. Podsjeća na to da je priznavanje genocida osnovni korak Srbije na evropskom putu ka Evropskoj uniji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.