Ugostitelji, turistički radnici, CNC operateri, IT stručnjaci - među najtraženijim su zanimanjima na tržištu rada. Zanimanjima koja relativno brzo mogu do zaposlenja.

No, iz godine u godinu sve je manji interes učenika za upis srednjih strukovnih škola. Stoga, brojnim strukama i zanatima prijeti izumiranje. Potrebno je motivirati mlade da upisuju ova zanimanja, ali i poslodavce da ih tokom školovanja kroz praktični dio pripremaju za tržište rada.

Za sve to potrebna je saradnja države, obrazovnog sistema i poslodavaca. Trenutno, prema broju mladih koji napuštaju BiH nije na zavidnom nivou.

Sarajevska ulica Kundurdžiluk. Nekada bogata zanatlijama, danas preplavljena ugostiteljskim objektima. Rijetke zanatlije uspjele su opstati. Među njima Adnan Pintol. Ljubav prema obućarskom zanatu njeguje 20 godina.

“Ovaj zanat se vjerujte “krade”. Vjerujte mi od tih starih majstora koji su kad sam počinjao ništa nisam znao, vjerujte, gledao sam pa da bi s vremenom naučio, i dan danas učim”, kaže Pintol.

No, nema danas mnogo onih koji bi izučavali ovaj zanat. Sve je manje zainteresiranih učenika za upis u srednje strukovne škole. I obućar Adnan toga je svjestan. Za njega kaže nema zime, zanatu podučava svog sina koji će nastaviti tradiciju.

Ali priča nam za mnoge zanate dolaze teški dani.

“U današnjem vaktu, u današnje vrijeme, 21. vijek, svi hoće da budu inženjeri, rijetko ko hoće da bude, ali eto… mislim da će sad u ovo neko doba da će sve više da razmišljaju o ovim zanatima koji su deficitarni ali se može živjeti kao sa nekim drugim školama”, kaže ovaj obućar.

Nekoliko ulica dalje, kazandžije imaju iste želje. Popularizacija zanata za njih bi značila spas nekoliko stotina godina duge tradicije.

“Iz godine u godinu opada interes mladih ljudi, opada interes generalno u našem društvu za ove stvari. Ovim tempom kako sada ide, ja za 5-7 godina vjerujte mi da neće biti autohtonih zanatlija”, tvrdi Adnan Ferhatović, kazandžija.

Autohtone zanatlije jesu među deficitarnim, ali za poslodavce postoje važniji prioriteti. Obrazovanje kadrova potrebnih privredi, saradnja obrazovnog sistema i usklađivanje sa tržištem rada smatraju ključ je uspjeha.

“S obzirom na strukturu naše industrije sigurno da metalska zanimanja dominiraju i s obzirom na moderne tehnologije to su CNC operateri, bilo da rade u drvnoj ili nekoj drugoj grani industrije. Odgovor je vrlo jednostavan, brzorastuće grane generiraju potrebe za tim kadrovima”, kaže Zlatan Dedić iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Ali interes mladih nije na zavidnom nivou, uprkos činjenici da bi do zaposlenja mogli relativno brzo. Najveći problem su niske plate.

“Ako jedan mlad čovjek zna ako sutra završi za bravar, i da će kad završi za bravara raditi u nekoj privatnoj organizaciji za 200, 300, 400 KM, a na Zapadu mu nude deset puta više, izvinite ali nije lud. Dakle moramo raditi na motivaciji, učenika, ali isto tako i motivaciji poslodavaca”, poručuje Elmedin Lukač, direktor Srednje škole metalskih zanimanja Sarajevo.

Već izvjesno vrijeme radi se na zakonu o dualnom obrazovanju, gdje bi učenici tokom školovanja imali veći procenat praktične nastave u odnosu na teoretsku. Bili bi spremniji za tržište rada. A da bi i poslodavci mogli ponuditi bolje uslove, kažu i država mora učiniti svoje. Smanjenje nameta, značilo bi povećanje plata i zadržavanje radna snaga u okvirima BiH.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.