Emir Hadžihafizbegović, direktor Kamernog Teatra 55, glumac, član SDA koji je na listi za Parlamentu BiH osvojio 13.696 glasova gostujući u programu N1 je istakao da je serija "Konak kod Hilmije" politički nekorektna prema svima i da je zato i uspjela. Komentirajući političku situaciju u BiH istakao je da je smanjena komunikacija najveći problem unutar političkog konteksta u Bosni i Hercegovini.

Hadžihafizbegović je istakao da je vidio da se ponovo ljuljaju temelji državotvornosti Bosne i Hercegovine i onda se ponovo pragmatično odlučio aktivirati.

“Poznat sam kao kratak fitilj. Metafora za čovjeka koji više reagira srcem a manje raciom i pameću. Devet godina sam apstinirao od bilo kakvog političkog angažmana ali sam politički promišljao. U jednom trenutku vidio sam da se ponovo ljuljaju temelji državotvornosti Bosne i Hercegovine i onda sam se ponovo pragmatično odlučio aktivirati. Ispred SDA sam dobio impozantan broj glasova”, kazao je Hadžihafizbegović.

Ulogu u parlamentu nije prihvato jer u Kamernom teatru 55 posao nije završen.

“Moj osnovni posao je gluma. Direktor sam ozbiljnog teatra i posao tamo još nismo završili. Unutar cijele te političke priče postoje različite kombinacije i meni se Kamerni teatar 55 ne ostavlja. To je mjesto koje nakon promjene vizuelnog identiteta, nove repertoarske politike, nakon multimedijalnog koncepta koji smo tamo napravili uz promocije knjiga, izložbe, promocije novih muzičkih ostvarenja, repertoar koji je sjajan, dovođenje mladih reditelja koji su sjajni došla je druga faza, internacionaliziranje Kamernog teatra. Moja je želja da sa Kamernim teatrom izađemo van granica Bosne i Hercegovine. Odgovorno tvrdim da imamo najbolji ansambl na prostoru ex Jugoslavije, glumački ansambl i vrijeme je da te sjajne predstave krenu i da budu na pozornicama u Budimpešti, Parizu, Barceloni, Londonu. To su predstave koje svojim kvalitetom ne zaostaju za etabliranim evropskim predstavama. Vrijeme je da Kamerni Teatar dobije internacionalnu formu”, naglasio je Hadžihafizbegović.

Hadžihafizbegović naglašava da je po njegovom mišljenju smanjena komunikacija najveći problem unutar političkog konteksta u Bosni i Hercegovini.

“Smanjena komunikacija je najveći problem unutar političkog konteksta u Bosni i Hercegovini. Smanjena komunikacija u svim poslovima koji imaju zajednički imenitelj u kolektivu proizvodi probleme. Vjerujem da će Milorad Dodik. Željko Komšić i Šefik Džaferović naći zajednički imenitelj i da će jedrima bh. broda dati vjetar u leđa. Ne mislim da će se bizarna i trivijalna priča sa zastavom multiplicirati u nešto ozbiljnije. Nikome ne donosi dobro priča o disoluciji, podjeli i trećem entitetu. Političko miješanje Beograda i Zagreba doživljava svoje zvjezdane trenutke. Mislim da će taj atak atrofirati jer neće dovesti ni do kakvih tektonika. Unutar naših smanjenih komunikacija amnestiramo međunarodnu zajednicu. Međunarodna zajednica mora shvatiti ko u BiH stoji na fonu Brisela a ko ne. Frustrira me kada kažu neka se dogovore bh. političari. Kako da se dogovori sa čovjekom koji kaže da BiH kao država ne postoji ili sa drugim čovjekom koji reinkarnira jedan dio BiH geografije za koji su ljudi u Hagu optuženi za to da su radili paravojne stvari. Međunaroda zajednica mora da prepozna koje su to političke snage koje su paradigmatične sa Briselom”, kategoričan je Hadžihafizbegović.

Treći međunarodni teatarski festival “Dani Jurislava Korenića“ biće održan od 07.12. do 14.12.2018.u Kamernom Teatru 55. Na festivalu će biti odigran veliki broj predstava a biće i promocije knjiga.

“Treći dani Jurislava Korenića, čovjeka koji je spiritus movens Kamernog Teatra, teatarski postament u gradu Sarajevu i teatarskom životu BiH, osnivač Kamernog Teatra 55. i MESS-a, Pozorišta mladih…. bio je potpuno zaboravljen čovjek. Ko nema kulturui sjećanja nema ni kulturu življenja. Život ne počinje od nas. Korenića samo vraćano na mjesto koje mu pripada. Treći put dodjeljujemo nagradu “Žan Marolt” za najboljeg glumca i glumicu. Dževad Karahasan je predsjednik žirija koji ostavlja svoju katedru u Austriji i dolazi u BiH na osam dana”, kazao je.

U Konak kod Hilmije, navraćaju svi: komunistički ilegalci, ustaše, četnici, njemački oficiri… Konak je mjesto gdje jedni drugima kuju zavjere. Hadžihafizbegović je kazao de ja serija politički nekorektna prema svima i da je valjda zato i uspjela.

“Serija Konak kod Hilmije je napravila regionalni bum. Politički je nekorektna prema svima i valjda je zato i uspjela. Prije par dana u Beogradu smo dobili nagradu za najgledaniju seriju u regiji. Serija bi trebala krenuti i na zemaljskoj mreži na Novoj BH. Pikantna tema. Vi od serije Otpisani nemate igranu seriju, ili bilo kakvu dramsku strukturu koja se bavi Drugim svjetskim ratom. Poslije trideset godina se pojavila serija koja tematizira Drugi svjetski rat, smještena u Sarajevo je daleka alegorija na seriju Allo, Allo. Fenomenalni Feđa Isović ponovo je napisao tekst. Elmir Jukić veliki reditelj, sjajni glumci. Tajna uspjeha te serije je u hrabroj odluci SBB grupacije koja se odlučila za takvu seriju i United Medije”, zaključio je Hadžihafizbegović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.