Status ostvarivanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini nije na zavidnom nivou, svjedoče izvještaji međunarodnih instituta. Ipak, pojedinci se ističu u zalaganju za ostvarivanje ravnopravnosti drugih u zemlji neravnopravnosti.
Na obilježavanju međunarodnog dana ljudskih prava u Sarajevu, nešto drugačija lica u klupama Parlamentarne Skupštine BiH danas.
“Drago nam je što ovaj događaj organizujemo u saradnji sa osnovnim i srednjim školama, već tradicionalno to mreža mira organizuje i doći će ih danas preko pet stotina. To je jako bitno da oni shvate da je ovo njihova institucija i da je čuvaju, pošto vremena kakva idu – koja su opterećena populizmom, autoritarnošću, koja vode zatvaranju institucija bez učešća javnosti su jako opasne i služe jako uskom broju ljudi”, kaže Aleksandar Žolja iz Mreže za izgradnju mira.
A ovo Bosna i Hercegovina danas nudi ovim mladim ljudima – u podacima publikacije CATO instituta navodi se da po pitanju ličnih sloboda, Bosna i Hercegovina se nalazi na 47. mjestu od ukupno 162. zemlje, na 98. mjestu po pitanju ekonomskih sloboda. U okviru kategorije lične slobode najslabija ocjena je za indikator “Vladavina prava” (5.5). U okviru ekonomskih sloboda najslabije ocjene ima indikator “Pravni sistem i vlasnička prava” (4.1).
“Mnogi građani susreću se sa diskriminacijom u svim aspektima svakodnevnog života – zbog svoje etničke pripadnosti, vjere, rodne pripadnosti ili zbog invaliditeta, pripadnosti gej populaciji ili zbog toga što se zalažu za prava drugih ljudi”, kaže Ellen Germain, zamjenica ambasadorice Sjedinjenih Američkih Država.
I lista se nastavlja – podaci Europskog suda za ljudska prava u Strazburu koje se za BiH odnose na period od 2002. do danas – našoj zemlji presuđeno je ukupno 56 puta, unutar kojih je u 49 slučajeva izvršeno kršenje bar jednog prava od države. Neka od kršenih prava – pravo na pravičan postupak, pravo na zaštitu vlasništva, pravo na slobodu mišljenja, savjesti i religije.
“Nažalost živimo u zemlji u kojoj je teško naći pojedinca kojem bar neko od ljudskih prava nije narušeno. Kada govorimo ovdje iz PS BiH onda je prva asocijaca na neimplementiranu presudu Sejdić i Finci koja je zapravo rezultat narušenih ljudskih prava u BiH gdje gotovo svaki drugi građanin nema pravo da bude kandidat, da bude biran u Predsjedništvo svoje države”, kaže Saša Magazinović iz Komisije za ljudska prava Parlament BiH (saziv 2014.-2018.)
Za one koji se bore svojim poslom doprinjeti ostvarivanju ravnopravnosti svih socijalnih kategorija u društvu – danas, priznanja. Novinarska nagrada ”Srđan Aleksić” za novinarku Radija Slobodna Evropa, Maju Nikolić, novinarku BH Radija1 Mirelu Huković – Hodžić i novinarku N1 televizije, Đenanu Kaminić.
Ovogodišnji dobitnici Mirovne nagrade, koja se dodjeljuje zaslužnim pojedincima i institucijama su Jasminka Drino-Kirlić, aktivistkinja iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Osnovna škola ”Dositej Obradović“ iz Doboja. Dobitnici specijalnih nagrada su Čedomir Glavaš, aktivista iz Bratunca i Kuća dobrih tonova iz Srebrenice.
“Ovo je nagrada simbol žrtve za drugog. Ovo je nagrada koja obavezuje sve dobitnike da se drže istinskih ljudskih vrijednosti, da rade na pozitivnim pričama, da promovišu ljudske vrijednosti i u isto vrijeme je poticaj i motiv za dalji rad ali i motiv i poticaj da se ne zaborave ljudi na marginama”, navodi reporterka N1 Đenana Kaminić – Puce.
Poticaj i motiv, osim novinara i aktivista, bi po podacima međunarodnih instituta i sudova, trebali dobiti i vladajuće strukture, pravosuđe, tržišne politike i brojne drugi kreatori statusa ljudskih prava u BiH.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter|Facebook|InstagramUŽIVO na ovom linku.
