Tema Crvene linije N1 televizije je bila politička situacija u Bosni i Hercegovini o kojoj su govorili Ivo Komšić, bivši član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Željana Zovko, europarlamentarka iz Hrvatske demokratske zajednice i Izabela Kisić iz Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije.
Zovko je mišljenja da je Deklaracija o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini već nešto promijenila. Kao ciljem Deklaracije je navela to da je “upozorenje da se krši Dejtonski mirovni sporazum i prava Hrvata u Bosni i Hercegovini”. Usvajanje Deklaracije je Zovko opisala kao “najljepšim trenutkom u svojoj političkoj povijesti”. Izrazila je zadovoljstvo sadržajem Deklaracije. Kako je kazala, ona nije namijenjena za “populističku raspravu u Bosni i Hercegovini”, već će biti “međunarodna platforma”.
Kisić je istakla da Deklaracija ima pogrešnu premisu, a to je “ugroženost Hrvata”. Prema njenim riječima, ne samo Hrvatska, već i Srbija se nastoje miješati u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini. Mišljenja je da miješanje u unutrašnje odnose jedne države zastupaju “desničarske grupe“. Kisić je istakla da su Hrvati u Bosni i Hercegovini “priviligovani jer mogu birati predstavnike u Evropskom parlamentu”.
Zovko je replicirala Kisić rekavši i da Srbija, kao i Bosna i Hercegovina odnosno Bošnjaci imaju svoje predstavnike u Evropskom parlamentu. Jasenka Selimovića iz Švedske je navela kao primjer za to, okarakterišući ga kao “vokalnim zastupnikom zahtjeva Bošnjaka”. Smatra da se Deklaracija ne može dovoditi u vezu sa radikalno desnim ili lijevim grupama.
Komšić je podcrtao da je sve sporno u Deklaraciji kazavši da ona predstavlja “direktno miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine”. Zatim je dodao:
“To je osporavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine. Hrvatska se obavezala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Hrvatska potpisivanjem Dejtona nije dobila pravo nad Bosnom i Hercegovinom, a naročito ne pravo da se miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i da predlaže nama zakone i kako ćemo mijenjati Ustav. Hrvatske je dobila obavezu da poštuje Ustav i zakone Bosne i Hercegovine”.
Komšić je podsjetio da Ustav Bosne i Hercegovine može tumačiti i mijenjati visoki predstavnik.
Potom je Zovko naglasila sljedeće:
“Komšić mi je rekao na jednoj međunarodnoj konferenciji od prije 20 godina održanoj u Londonu da će mu najgore biti kada Alija Izetbegović umre. On je pripadnik naroda koji je formiran oko Armije Republike Bosne i Herceogovine”, rekla je i dodala kako joj “nije jasno zašto sudjeluje u emisiji s ljudima koji dijele neistinu”.
Uslijedila je replika Komšića:
“Govorite neistinu gospođo Zovko. Nikada nisam dao takvu izjavu. Ne govorite istinu. Bili ste ambasadorica Bosne i Hercegovine – jedne kulturne zemlje. Sada predstavljate Hrvatsku demokratsku zajednicu. Ja sam rekao u Londonu da će moj problem biti kada Alija Izetbegović okrene leđa i izda Bosnu i Hercegovinu, a ne kada umre. Ako bi svi okrenuli leđa Bosni i Hercegovini, desilo bi se ono za šta ste se vi zalagali, a što je presuđeno kao udruženi zločinački poduhvat. U Srednjoj Bosni se desio udruženi zločinački poduhvat na čelu sa Franjom Tuđmanom. Kako vas nije stid da se zalažete za nešto što je presuđeno kao ratni zločin”.
Komšić je poručio Zovko i to da se mora pridržavati “slova Dejtona”, a ne da se on “slobodno interpretira”. Ukazao je i na to da Ustavni sud Bosne i Hercegovine samo djelimično usvojio apelaciju Bože Ljubića.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram UŽIVO na ovom linku.
