Odlukom Centralne izborne komisije političke partije u Bosni i Hercegovini nisu zadovoljne. Iz HDZ-a poručuju, nije ispoštovan Izborni zakon, a iz većine drugih stranaka kažu prekršen je Ustav Federacije BiH i najavljuju apelacije Ustavnom sudu. Ono što slijedi je i blokada pokušaja raspodjele mandata u Domu naroda Federacije, iako im mandati pripadaju, najavljeno je iz Naše stranke. Istovremeno, SAD i Delegacija EU odluku su pozdravili, a na drugoj strani je ostao ured visokog predstavnika u BiH.
Prigovor Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine sprema član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, Željko Komšić.
“Ovakva odluka CIK-a nije nikakvo kompromisno rješenje, kako će se to već nastojati predstaviti. Nije moguće malo prekršiti Ustav. Nije li u jednom segmentu prekršen Ustav, on je prekršen u cijelosti. Političke kompromise nije moguće praviti u pogledu ustavnopravnih pitanja”, tvrdi Komšić.
Zbog odluke da se u dodjeli mandata koristi posljednji popis iz 2013. umjesto onog 1991. godine, SDA će pred Ustavnim sudom pokrenuti ocjenu ustavnosti odluke.
“Dobro je što su konačno donijeli odluku, sve drugo nije dobro jer su uradili stvar koja nije u skladu sa Ustavom tako da preostaje da tu stvar korigujemo apelacijom prema Ustavnom sudu”, poručuje Bakir Izetbegović, SDA.
Odlukom nisu zadovoljni i u HDZ-u. Odluka je neustavna i nezakonita, poručuju. No i jedina moguća u datim okolnostima.
“Nama je neprihvatljivo sve što nije u skladu sa odlukom Ustavnog suda. CIK je tu odluku donio, njihova je, za nas je legitimnost predstavljanja naroda osnova svega. To je ono što mogu sada reći. Imamo i tu apelaciju gospođe Krišto, u svakom slučaju nismo zadovoljni da bilo ko drugi to radi osim zakonodavca”, kaže Dragan Čović, HDZ BiH.
Ipak, predstavnici pojedinih stranaka tvrde da ovakvo rješenje CIK-a ide najviše na ruku HNS-u. Omogućava im više mandata u Domu naroda Federacije, nego što bi im popisom iz ‘91. pripalo. Time im omogućava i više mandata u Domu naroda BiH, te potpunu prevlasti kadrova SNSD-a i HDZ-a. Apelaciju protiv Odluke CIK-a podnosi i Naša stranka.
“Tražit ćemo privremenu mjeru od Ustavnog suda, da donese mjeru zaštite da se ova odluka ne može sprovoditi dok se o njoj ne donese meritorna odluka, pokrenut ćemo također upravni spor u ime svih onih kantonalnih zastupnika koji su potencijalno oštećeni ovom odlukom. U međuvremenu Naša stranka neće učestvovati i na sve moguće načine koji su dozvoljeni će blokirati izbor delegata u Federalni dom naroda”, ističe Predrag Kojović, NS.
“Ovim su pokazali da su na daljinskom upravljaču političkih partija, prije svega HDZ-a kome je omogućena bolja pozicija za formiranje vlasti ovakvom odlukom”, dodaje Saša Magazinović, SDP.
Dok većina negoduje – Ambasada SAD-a i Delegacija EU pozdravljaju Odluku CIK-a.
“Neslaganja sa odlukom CIK-a trebaju se rješavati kroz dostupna pravna sredstva, a proces formiranja vlasti se ne treba držati taocem”.
Iz Ureda visokog predstavnika kažu, stav je isti, trebao je biti Popis 1991. jer nije implementiran Aneks 7 Dejtonskog sporazuma, no:
“Visoki predstavnik dosljedno ističe da je pravovremeno formiranje vlasti od ključnog značaja”.
S obzirom na brojne najavljene apelacije, pitanje na koje niko nije dao konkretan odgovor, šta će se desiti ako se na osnovu Odluke CIK-a popuni Dom naroda Federacije, a Ustavni sud BiH odluči naknadno da je takva Odluka neustavna. Da li bi u pitanje došle sve odluke koje bi taj Dom donosio? Neki kažu – to je sasvim izvjesna situacija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram UŽIVO na ovom linku.
