Procjena efekata aeorozagađenja na zdravlje ljudi, bila je tema današnje pres-konferencije i okruglog stola Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, na kojima su stručnjaci te institucije prezentirali rezultate svoje studije koju su uradili na osnovu novog softwarea Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
“Prvo smo analizirali smrtnost na teritoriju našeg kantona u posljednjih 20 godina. Pošto aerozagađenje mjerimio samo u Zenici, uzeli smo za period 2014. – 2016. godine”, kazao je rukovodilac Zavoda za javno zdravstvo u okviru Instituta Boris Hrabač.
Ističe da se utjecaj malih čestica (PM2,5) danas sve više naglašava u znanosti i struci.
“Vidjeli smo da je najveći udjel utjecaja PM2,5 na ishemične bolesti srca (37,97 posto), zatim moždani udar (30,26 posto), pa tek onda karcinom pluća (20,81 posto). Utjecaj na opći mortalitet iznosi 17,66 posto”, kazao je Hrabač.
U poređenju sa PM2,5, utjecaj azotnog oksida (NO2) mnogo je manji.
Azotni oksidi sudjeluju sa 6,9 posto u udjelu na opći mortalitet, a to je zagađenje koje dolazi od prometa automobila. U bliskoj budućnosti, kazao je Hrabač, postoji mogućnost njegovog povećanja.
Direktor Instituta Senad Husejnagić ističe kako su koristili podatke Federalnog hidrometerološkog zavoda, jer im nisu bili dostupni podaci Metalurškog instituta “Kemal Kapetanović“ iz Zenice.
“Pokušavamo osigurati sredstva da napravimo mrežu mjernih stanica u ZDK-u, koje nam mogu dati orijentacione vrijednosti koncentracija. Ne samo u gradskim naseljima, nego i van grada. Da vidimo koliki je utjecaj izvan gradova, pogotovo na višim nadmorskim visinama, gdje nisu kotline”, najavljuje Husejnagić.
Zbog nepostojanja mjerena, dodao je, ne mogu govoriti o utjecaju aerozagađenja na smrtnost od respiratornih karcinoma u drugim općinama ZDK-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.