Damir Arnaut, zastupnik Saveza za bolju budućnost u Parlamentu Bosne i Hercegovine, za N1 je govorio o odluci Centralne izborne komisije da se izbor delegata u Dom naroda parlamenta Federacije BiH oslanja na popis iz 2013. godine.

Arnaut je kazao da je bilo očekivano da se reakcije na odluku CIK-a neće stišavati, dodavši da bilo kakvu odluku CIK da je donio, rekacije bi bile iz svih pravaca.

“Parlamentarna skupština BiH je trebala o tome odlučiti, a ne ostaviti to CIK-u. Ustavni sud BiH nije naredio CIK-u, nego Parlamentu BiH da uskladi odredbe Izbornog zakona sa Ustavom BiH. Parlamentarna skupština nije to uradila zbog protivljenja i maksimalističkog zahtjeva HDZ-a”, istakao je gost Novog dana.

Tvrdi da je pozitivno u odluci CIK-a što je zadržan princip da se bira najmanje jedan delegat iz reda svakog konstitutivnog naroda, ako je takav izabran u kantonalnu skupštinu. Sa druge strane, Arnaut smatra da je CIK pogriješio sa popisom iz 2013. godine, jer je popis iz 1991. godine ustavna kategorija.

Pojasnio je ko sve može podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH.

“Apelaciju može podnijeti jedan član Predsjedništva BiH, jedan član kolegija doma Parlamenta BiH ili FBIH, te jedna četvrtina zastupnika jednog doma”, kazao je.

Naveo je da u Parlamentu BiH je potrebno 11 zastupnika da se podnese apelacija, kazavši da pošto nijedna stranka nema 11 zastupnika, odgovornost je na pojedincima koji mogu podnijeti apelaciju.

Upitan šta ako Ustavni sud odluči da odluka CIK-a nije ustavna, a formira se Dom naroda i donesu se određene odluke, Arnaut je podsjetio da je bio niz primjera u sudskoj praksi gdje se nečije imenovanje proglasilo neustavnim, ali se odluke nisu proglasile nevažećim.

“To bi vjerovatno bilo predmet ustavnog spora. Mislim da Ustavni sud treba dati prioritet ovom pitanju jer može odlučiti da neku apelaciju razmatra ranije, ne nužno po redu kojim je zaprimljena. Ustavni sud je konačni autoritet u ovom pitanju. Ja sam siguran da će se svi pridržavati odluke, barem bi trebali. Ako bude blokada, onda ćemo vidjeti”, kazao je Arnaut.

Zastupnik SBB-a smatra da sa praktične strane, odluka CIK-a mijenja jako malo, jer je zadržan princip 1-1-1.

“Izmjene su minimalne, ali ne želim minimizirati značaj koje popis iz 1991. godine ima. Samo igranje sa popisom iz 1991. godine ima implikacije na mnoge stvari u BiH”, istakao je.

Arnaut je komentarisao i brzu reakciju ambasada SAD i EU na odluku CIK-a.

“Što sam vidio je pozivanje da se smire strasti i poštuje vladavina prava. Bilo bi dobro da svi počnu više uvažavati i poštovati vladavinu prava. CIK je tijelo koje je donijelo odluku, koja je podložna reviziji od strane sudova”, kazao je.

Prema riječima Arnauta, jasno je da je CIK tražio neku vrstu kompromisa.

“To sam principom 1-1-1 je bitna stvar za BiH. S druge strane ne može se praviti kompromis sa ustavnim principima”, istakao je Damir Arnaut u razgvovoru sa Almom Dautbegović-Voloder.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.